Rad, rad i rad ... na to se otprilike svodi život ovih dana. No, kad je riječ o stvarnom učinku tog rada, produktivnosti, stvari nisu tako jednostavne. Kako je pokazalo istraživanje austrijskog ekonomskog instituta Wifo, ljudi su najproduktivniji između 35. i 44. godine života.

Stalne rasprave o dizanju praga godina za odlazak u mirovinu potaknule su ovo istraživanje, jer je bitno odlučiti ispravno, tj. hoće li tih par godina staža više donijeti ikakvu korist društvu i tvrtkama. 

Pošto produktivnost raste do 35. godine života, do 44. je na vrhuncu a počinje opadati nakon 54. godine života, razvidno je da korisni učinci produženja radnog vijeka neće biti jednaki za sve. 

Sljedeća kategorija najproduktivnijih su, vjerovali ili ne, oni od 45. do 54. godine života, no preduvjet za to je cjeloživotno učenje. Mjerama na području obrazovanja i zdravstva, pokazalo se, moguće je kvalitetno produžiti radni vijek, no pitanje je koliko je to potrebno u razvijenijim zemljama.