« Kultura
objavljeno prije 11 godina i 5 mjeseci
GROZNO

Ljubav lopova prema ratovima i revolucijama

Potpuno je opljačkan muzej u Malaviju gdje je od više od tisuću izložaka ostalo samo ono što je "spasiteljima" bilo preteško da odnesu

Odnosi se sve što nije preteško
Odnosi se sve što nije preteško (Wikipedia)
Više o

muzeji

,

Egipat

,

pljačka

,

dragocjenosti

U nedavnim nemirima u gradu Malaviju, oko 200 kilometara južno od Kaira, napadnuta je i zapaljena tamošnja policijska postaja. Praktično u susjedstvu se nalazio i tamošnji muzej koji je također zahvatila vatra. Ali za razliku od požara u Institut d'Egypte u Kairu 2011. kada su dragovoljci još pokušavali spasiti izuzetnu zbirku spisa i knjiga koje su se našle u plamenu, u Malaviju su "spasitelji" izloške odnijeli u nepoznatom smjeru.

U muzeju se nalazilo oko 1.100 eksponata, dijelom izuzetne važnosti - što u zemlji prebogate prošlosti kao što je Egipat nije osobita rijetkost. Gotovo svi izlošci su nestali i ostali su samo oni koji su bili previše teški da budu odneseni bez strojeva.

Njemački egiptolog Dietrich Raue je zaprepašten - ali se boji i da to neće biti usamljen slučaj. "Mnogi moji kolege u Egiptu ionako ne mogu shvatiti da Egipćani pucaju na Egipćane", objašnjava njemački arheolog i dodaje kako se u krugovima stručnjaka, usprkos svim opasnostima, brzo pročuje što se događa s kulturnim dobrima u Egiptu. Još od 2011. je stanje izuzetno teško i pod krinkom "prosvjeda" je već opljačkano više skladišta umjetnina i arheoloških nalazišta.

Dragocjenosti bez ikakvog nadzora

Na žalost, dok i ljudi ginu, nema osobito mnogo onih koji su spremni štititi nekakvo "kamenje", pa makar ono bilo staro nekoliko tisućljeća. Slično je bilo i nakon invazije u Iraku gdje su opljačkani brojni muzeji i zbirke, a lopovi su čak navalili i na arheološka nalazišta gdje se moglo očekivati da će pronaći još vrijednosti pod zemljom. Obzirom da su lopovi često koristili i teške građevinske strojeve, na taj način je uništeno kud i kamo više eksponata nego što je doista ukradeno.

I tada, a kako primjećuje mreža arheologa, to se događa i u Egiptu, ti izlošci nalaze svoj put na tržište umjetnina koje se prostire po čitavom svijetu. Glavne mušterije za takve izloške tada nisu muzeji i javne zbirke koje ipak žele znati točno podrijetlo drevnog predmeta, nego privatnici koji će biti zadovoljni i s nekakvim krivotvorenim dokazom podrijetla - glavno da je predmet doista star i autentičan.

Piše: A. Šubić/DW
19.08.2013. 15:11:00
Novi komentar
nužno
nužno