Sve podsjeća na film „Peti element" s Bruceom Willisom i Milom Jovović. Sniman koncem devedesetih godina, ovaj film je radnju smjestio u 2263. godinu, kada gradom prometuju leteći automobili. Tada nitko nije mogao ni sanjati ono što danas tvrde entuzijasti koji su namirisali dobar posao - da bi gradska vozila mogla poletjeti već u trećem desetljeću ovog milenija.

Tako se barem nadaju u firmi Volocopter iz gradića Bruchsala nedaleko od Stuttgarta. Sada su prikupili još 200 milijuna eura od investitora, uz 122 milijuna s kojima su ranije krenuli. U igri su krupni igrači: logistika Njemačke željeznice, Intel, Daimler i kineski proizvođač automobila Geely. Sada su im se pridružili i jedna velika tvrtka koja je aktivna u automobilskoj branši, Continental, odnosno divovski fond Blackrock.

„Kroz ta partnerstva možemo posegnuti za nužnom ekspertizom kako bi idućih godina pokrenuli prve linije proizvodnje", rekao je ovaj tjedan Florian Reuter, šef Volocoptera.

Planiraju da u iduće dvije godine ponude prve komercijalne leteće taksi-linije. Firma razvija male autonomne letjelice (naslovna fotografija) koje na prvi pogled izgledaju kao helikopteri - kojima bi putnici mogli izbjeći gužve na cestama i sigurno doći do cilja. Radi se i na logističkoj bespilotnoj letjelici namijenjenoj za dostavu.

O konceptu urbanog prometa već desetljećima se raspravlja. Letjelice se smatra zgodnim načinom izbjegavanja gužvi, a moguće su zbog napretka senzora i brzog interneta koji sprječavaju kolizije. Glavni izazovi su i dalje relativno mala nosivost i baterija koja ne može izdržati duže letove.

Pioniri u velikom biznisu

Volocopter je utemeljen prije deset godina i s njemačkim konkurentom Liliumom, spada u pionire ove mlade branše. Lilium iz Münchena, koji radi na malenom autonomnom avionu s 36 e-motora, sada već vrijedi više od milijardu dolara. Na koliko se procjenjuje vrijednost Volocoptera? O tome šef firme Reuter nije htio govoriti.

No jasno je da je širom svijeta počela utrka u tome tko će imati prvi leteći taksi. Osim američkog start-apa Joby, i velikani tradicionalnog prometa poput Airbusa i Volkswagena razvijaju svoje letjelice. Analitičari investicijske tvrtke Morgan Stanley računaju da bi tržište letećih taksija već 2040. moglo biti „teško" 1,5 bilijuna dolara - godišnje.

Europska agencija za sigurnost letova EASA također računa da će firme poput Volocoptera i Liliuma kroz najkasnije četiri, pet godina dobiti potrebne dozvole. Volocopter je već u prosincu zatražio dozvolu u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema pisanju lista Die Welt, prošle godine je preko milijarde dolara uloženo u tu branšu. Širom svijeta na tome radi preko 200 firmi, tri četvrtine tih tvrtki je iz Kine. List piše da je „počela finalna runda u borbi za vodstvo na tržištu letećih taksija".