« Svijet
objavljeno prije 5 godina
PITANJE

Krše li migranti češće zakon?

S tražiteljima azila u Njemačkoj raste kriminal, tvrde desni populisti. Statistike to ne potvrđuju. Ali, dio doseljenika i tražitelja azila s Balkana zadaje glavobolju njemačkoj policiji

Bande operiraju Njemačkom
Bande operiraju Njemačkom (Arhiva)
Više o

kriminal

,

migranti

,

izbjeglice

,

azilanti

"Kradem stalno kako bih si mogla više priuštiti", kaže jedna mlada Bosanka bez uvijanja u jednom policijskom izvještaju krajem studenoga 2015. na glavnom željezničkom kolodvoru u Esenu. Ona je zajedno s još jednim suučesnikom uhvaćena na djelu prilikom džeparenja. Nacionalnost se do sada u Njemačkoj nije povezivala s podacima o useljavanju i broju izbjeglica. No, sada je to učinila policija u Kölnu: ona je vodila statistiku o nacionalnosti useljenika, koji su kasnije postali kriminalci. Ovaj izvještaj objavljen je u internom policijskom časopisu Forum, a obuhvaća razdoblje od listopada 2014. do studenoga 2015.

Bez šanse i bez perspektive

Rezultat ovog izvještaja pokazuje da nisu u pravu oni koji paušalno osuđuju izbjeglice. Najveći dio registriranih izbjeglica nije kažnjavan. Važno je spomenuti da u statistikama nema skoro nijednog slučaja u kojem su bili Sirijci, Iračani ili Afganistanci. Od više od 1.100 Sirijaca u Kölnu samo pet njih je poznato policiji. To nije ni 0,5 posto.

No, kada se radi o osobama iz Maroka, Alžira i Tunisa situacija je potpuno drugačija. Kvota kaznenih djela kada su u pitanju useljenici sa sjevera Afrike nije manja od 40 posto. Slično visoku kvotu kaznenih djela imaju tražitelji azila iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Za te skupine se najčešće vezuju krađe iz automobila i dućana ili pljačke.

Počinitelji su u najvećem broju slučajeva mladi muškarci, upozorava Martin Lülsdorf iz sindikata kelnske policije. "Oni nemaju šansu dobiti azil, nemaju pravo raditi, nemaju perspektivu ni u Njemačkoj ni u domovini, tako da svoj boravak financiraju kriminalom." Policija u Kölnu posebno naglašava činjenicu da ova statistika nema nikakve veze sa seksualnim napadima koji su se u tom gradu dogodili za Novu godinu.

Provale u stanove u Schleswig-Holsteinu

Drugačiju vrstu statistike vodila je policija u Schleswig-Holsteinu. U ovoj njemačkoj saveznoj pokrajini se tijekom 2015. povećao broj provala u stanove. Registrirano je skoro 8.600 slučajeva, 1.100 više nego lani.

"Podaci pokazuju da bi pojedini useljenici s Balkana mogli biti odgovorni za porast broja provalnih krađa", kazao je ministar unutarnjih poslova Schleswig-Holsteina Stefan Studt. Policija govori o "nizu pljački u gradovima i općinama". Također kažu kako su bande dobro organizirane i da se teško otkrivaju. Malo je razjašnjenih slučajeva, samo oko devet posto.

Bande s Balkana

Do kraja studenoga 2015. istražni organi su identificirali 221 osobu odgovornu za provale u stanove. 80 njih su azilanti ili izbjeglice. Od onih koji ne posjeduju njemačko državljanstvo, 135 ih je s Balkana, 27 iz istočnoeuropskih država. Policija posebno na oku drži počinitelje albanskog podrijetla.

Nema stigmatizacije izbjeglica

"Članovi svih jedanaest bandi protiv kojih se trenutno vode procesi u Schleswig-Holsteinu su tražitelji azila s Balkana", rekao je službenik Pokrajinske službe za kriminal LKA.

Stefan Studt želi usprkos tome spriječiti da se na sve izbjeglice isto gleda. "Kod nas u Schleswig-Holsteinu trenutno boravi 50.000 izbjeglica i nema porasta stope kriminala."

On istovremeno upozorava kako svi oni koji zloupotrijebe gostoprimstvo koje im daje ova savezna pokrajina "nisu dobrodošli". Studt je najavio da će se u policiji posebno pojačati ljudstvo kod istraga "organiziranih provalnih krađa". S druge strane on priželjkuje podršku Savezne službe za migracije i izbjeglice (BAMF). "Mi moramo u suradnji s BAMF-om ubrzati obradu postupka za dobivanje azila. Ubrzanjem obrade, i ukoliko se ispostavi da osoba mora napustiti zemlju, dobivamo mogućnost bržeg vraćanja tih osoba iz Njemačke u njihovu domovinu."

Stefan Studt odbacuje ograničenje vizne liberalizacije za zemlje zapadnog Balkana, ali od službi u tim zemljama očekuje određenu pomoć. "Ako se dogodi da netko iz zemalja zapadnog Balkana mora napustiti zemlju i uništi dokumente, onda nam je hitno potrebna zamjena putovnice. Ja ne želim da ljudi načelno zbog toga trpe već da živimo u slobodnoj Europi u kojoj se slobodno možemo kretati."Zašto bi to moglo pomoći pokazuje slučaj jednog mladog Albanca koji od kraja 2014. boravi na sjeveru Njemačke, ali je tek u studenom prošle godine podnio zahtjev za azil. U međuvremenu je zaključeno da je policija zabilježila 25 kaznenih djela koja je počinio, mahom su to bile provalne krađe.

Za sada imamo malo pouzdanih statistika o odnosu između broja izbjeglica i stope kriminala. Studija Savezne službe za kriminal iz studenoga 2015. je pokazala da su "izbjeglice u prosjeku jednako rijetko ili često kazneno gonjene kao i lokalno stanovništvo". No, prve pouzdane podatke o tome moguće je dobiti tek nakon šest mjeseci, tvrdi glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Sjevernog Porajnja i Vestfalije. "Prilikom kaznene prijave policajci mogu u cijeloj Njemačkoj od 1. 1. 2016. staviti naznaku da je počinitelj 'izbjeglica'".

Piše: Azer Slanjankić/DW
30.01.2016. 09:01:00
Novi komentar
nužno
nužno