I u Hrvatskoj se na primjer kaže "Sveta Kata (25.11.), snijeg za vrata", a savjetuje se i  "čuvaj se Šimuna i Jude (28.10.) da te snijegom ne probude". Još od pamtivijeka su se kovale takve poslovice, prenosile se s koljena na koljeno, vezle na marame i kasnije, objavljivale u godišnjim kalendarima. Jer prognoza vremena je izuzetno važna za sve koji žive od zemlje i već odavno postoje pravila koja, na temelju jednog dana, određuju dugoročnu prognozu vremena.

Tako se i u Hrvatskoj kaže "Sveti Medardo kaj nam daje, 40 dana traje" koji dugoročno predviđa vrijeme nakon 8. lipnja. U Njemačkoj je dan odluke kakvo će biti ljeto nešto kasnije, na "Dan sedam spavača", katoličkih mučenika koji su navodno živi zazidani kod Efeza pod carem Decijem i koji nisu umrli, nego su spavali čak 195 godina. Prema legendi, njihovo stanište je otkriveno 27. lipnja 446. (koji se i slavi u njihovu čast), a mučenici su još stigli posvjedočiti pravu vjeru prije nego što su konačno preminuli.

"Kako su to mogli znati?"

Nijemci i danas taj dan pažljivo gledaju u nebo, jer se kaže: "Regnet es am Siebenschläfertag, der Regen sieben Wochen nicht weichen mag" (ako kiši na Dan sedam spavača, kiša se neće pomicati sedam tjedana). Ove godine je na taj dan padala kiša pa tako, makar na jugu Europe ovo ljeto žeže sunce, čitava Njemačka već tjednima trpi pod kišom.

I njemački meteorolog Jurik Müller svjedoči da ovakvog kišovitog ljeta u Njemačkoj nije bilo već barem 20 godina i da je ova narodna poslovica-prognoza opet pokazala kako je točna. On je sakupio oko 10 tisuća ovakvih iskustava naših starih koje najavljuju kakvo će biti vrijeme. Utvrdio je kako među njima ima doduše i gluposti, ali kako su u gotovo 80% slučajeva - poslovice točne!

I Jana Neuber iz njemačkog meteorološkog centra Deutsche Wetterdienst iz Essena mora priznati kako su u oko dvije od tri godine takve "narodne" prognoze točne, makar i dodaje kako se takva iskustva ipak ne mogu uključiti u suvremenu vremensku prognozu. Ali s druge strane, i uz satelite i sva računala koja još ne mogu sagledati svu složenost u gibanjima atmosfere meteorolozima je još uvijek potpuno nemoguće točno predvidjeti vrijeme 40 dana unaprijed - kao što to čini njemačka poslovica.

Vremena se mijenjaju, poslovice - ostaju točne!

Štoviše: ova stara saznanja izgleda da prkose i svim klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju. Zapravo, ona ukazuju na neke vremenske pravilnosti i ponavljanja o kojima još uvijek veoma malo znamo. Jurik Müller citira još jednu poslovicu koja predviđa zimu: "War bis Dreikönig noch kein Winter, so folgt auch keiner mehr dahinter" (ako do Sveta tri kralja nije bilo zime, neće slijediti niti nakon toga).

Točnost tog iskustva je upravo nevjerojatnih 90%, upozorava Müller i ukazuje kako je u posljednjih 56 godina on uočio samo dvije iznimke: 1956. kada je u veljači, nakon blage zime, opet "stislo" - i ova, 2012. godina kad je veljača opet pokazala da "ima zube" nakon izuzetno toplog prosinca 2011.

Izuzetnu točnost je pokazala i poslovica "Warmer Gebhardt bringt fürwahr uns einen kalten Januar" (Gebhardt je stari naziv mjeseca listopada, dakle; topli listopad sigurno donosi hladan siječanj). Meteorolog Müller je, prateći prosječne temperature, utvrdio da je siječanj bio hladan ako je listopad bio topao u gotovo devet od deset slučajeva!

Pravilnost i na drugom kontinentu

Neke poslovice imaju smisla samo na određenom području: konačno, Njemačka je velika zemlja i seže od Alpa pa do Sjevernog mora i tamošnje Golfske struje koja ima svoja, posve drugačija pravila. Ali je izuzetno zanimljivo kako su neke poslovice univerzalne: čak i kada je riječ o pravilnosti toplog listopada i hladnog siječnja, u Hrvatskoj koja je južno od Alpa i u posve drugom klimatskom području se također kaže "mnogo magle u listopadu, mnogo snijega u zimu".

Životinje je lakše objasniti

I dok su Njemačka i Hrvatska već dovoljno (meteorološki) udaljene, gotovo je nevjerojatno kako neka pravila vrijede - i na drugom kraju planete. U Njemačkoj se na Svijećnicu gleda što čini - jazavac. Tako se kaže: "Sonnt sich der Dachs in Lichtmess-Woch, muss er danach vier Wochen ins Loch" (ako se jazavac sunča u tjednu Svijećnice, onda on mora još četiri tjedna opet u rupu). Ali tog istog dana, 2. veljače se i u Sjedinjenim Američkim Državama doduše ne gledaju jazavci - nego svisci i na "Groundhog Day" se , prema njihovom ponašanju, prognozira nastavak zime.

Ali ponašanje životinja, upozorava Jurik Müller, je posve drugo poglavlje u narodnom predviđanju vremena. I ono se pokazalo često vrlo točno, od leta muha pred oluju pa do mačke koja će se lizati pred lijepo vrijeme. No znanstvenicima je ipak bilo lakše objasniti čitav niz ponašanja životinja kojima se može predvidjeti vrijeme.

Na primjer, mačka će se doista lizati pred lijepo vrijeme, jer se u njenom krznu stvorio električni naboj kojeg vlažnim jezikom "uzemljuje". Kad je vlažno i prijeti kiša, taj elektricitet nestaje sam od sebe.

S tom zagonetkom su znanstvenici imali mnogo manje problema, nego sa poslovicama poput hrvatskih "ako na Martinje (11.11.) guska po ledu plazi, tada za Božić po blatu gazi" ili "ako na Mateja(21.9.)sunce sja, naskoro lijepa jesen zasja". Kako su naši stari došli do tih pravilnosti - to još uvijek ne znamo.