Monumentalno zdanje rimskog Koloseuma zapravo najvjerojatnije ne bi više ni postojalo, da nije bilo imenjaka današnjeg pape, Benedikta XIV. koji je 1748. Koloseum proglasio svetištem za sve kršćanske mučenike. Povjesničari zapravo nisu sigurni da je u Koloseumu i jedan jedini kršćanin "bačen pred lavove" zbog svoje vjere u Krista, ali su baš svi uvelike zahvalni tom davnom Papi na njegovoj odluci.

Jer ovaj Koloseum, kojeg je dao izgraditi car Vespazijan, stoljećima je propadao i tek ga je proglašenje svetištem spasilo od potpunog uništenja. Prema predaji, vojskovođa cara Nerona koji je imenovan carem dok je još gušio pobunu u Judeji, dao je izgraditi ovo golemo zdanje upravo od blaga koje je uzeo iz židovskog hrama u Jeruzalemu od kojeg je ostao samo današnji Zid plača. U svakom slučaju, Vespazijan nije štedio troškova u gradnji i osim jedinstvene arhitekture i nevjerojatnih građevinskih domišljatosti Koloseuma, on je bio i bogato ukrašen. Osim bezbrojnih metalnih ukrasa, čitav Koloseum je bio i obložen mramorom i drugim skupocjenim materijalima.

Kamenolom, štala i smetlište

Od svega mramora se danas mogu vidjeti samo rupe gdje su te ploče bile učvršćene, jer su nakon sloma Rimskog carstva građani toga grada složno koristili Koloseum kao zalihu građevinskog materijala za svoje domove. U preostalim hodnicima su živjeli prosjaci, služio je i kao štala za životinje, gradska deponija za otpad i tek je papa Benedikt XIV. spriječio da vremenom od Koloseuma ne ostane više niti kamen na kamenu.

vogodišnji Križni put je tek privremeno utišao novi spor oko Koloseuma. Već gotovo tri četvrt stoljeća se on nije obnavljao, postao je siv od ispušnih plinova automobila, a konzervatori mogu samo pratiti što se zbiva s preko 3.000 pukotina na Koloseumu. Ova zima je bila osobito loša: već prošlog listopada su snažne kiše poplavile podrum Koloseuma, a snijeg i mraz u prosincu su uzrokovali pad dijela zida. Zapravo se milanski poduzetnik Diego Della Valle ponudio kako će uložiti 25 milijuna eura za obnovu Koloseuma, ali njegova ponuda je tek izazvala golemu svađu među Rimljanima.

Sindikat zaustavio obnovu

Grad Rim, sa svojom praznom blagajnom, oduševljeno je prihvatio poduzetnika koji je stekao imutak proizvodima luksuzne marke Tod's, makar je postavio uvjete. Prvo, tražio je da dvije godine njegova tvrtka ima isključivo pravo reklamirati svoje proizvode rimskim Koloseumom. I drugo, petnaest godina bi jedna javna udruga imala pravo đake i umirovljenike voditi kroz Koloseum.

Radovi su trebali početi već koncem prošle godine, a iako se tim uvjetima teško može nešto prigovoriti, protiv te ponude je složno ustao sindikat čuvara muzeja i službenika u kulturnim institucijama. Oni su tvrdili kako je čitav natječaj proveden na "mutan" način tako da se moralo umiješati i državno odvjetništvo. U međuvremenu je pokrovitelj zaprijetio kako će uložiti novac u neko drugo kulturno zdanje kakvih u Italiji sigurno ne nedostaje i od kojih su mnoga u žalosnom stanju.

Tek u veljači je rimski građevinski ured potvrdio kako je čitav dogovor s pokroviteljem bio ispravan. Doduše, još se čeka na mišljenje i upravnog suda regije, ali je koncem ožujka rimski gradonačelnik Gianni Alemanno objavio kako će obnova Koloseuma početi već ovoga travnja. Kao što je to običaj u Italiji, treba još vidjeti hoće li radovi doista i početi. U svakom slučaju, Papa namjerava u Koloseumu održati Križni put na Veliki petak i sljedeće godine - jedino je pitanje, hoće li se on održati između građevinskih skela ili između ruševnih zidova Koloseuma.