Ideja da se osobe u srednjim godinama suoče s "mračnom noći duše" i očajnički nastoje pobjeći iz nje u kabrioletu i s vjetrom u kosi, duboko je ukorijenjena

Srednju dob nerijetko doživljavamo kao prekretnicu u životu. Slikovito rečeno - popeli smo se na vrh brda, a ono što vidimo s druge strane nas uznemiruje. Kreće spuštanje... Victor Hugo kaže: "Četrdesete su starost mladih godina. Pedesete su mladost starih godina".

Ideja da se osobe u srednjim godinama suoče s "mračnom noći duše" i očajnički nastoje pobjeći iz nje u kabrioletu i s vjetrom u kosi, duboko je ukorijenjena.

Jedna studija pokazala je da ljudi čvrsto vjeruju u krizu srednjih godina i oko 50 posto ispitanika starijih od 50 tvrdi da su prošli kroz nju. No, postoji li zaista kriza srednjih godina?

Pad zadovoljstva u srednjoj životnoj dobi je činjenica. Jedna australska studija pokazuje da su ljudi u srednjim 40-ima najnezadovljniji životom, a dobna skupina od 45. do 54. je najdepresivnija. 

No, iako srednja životna dob mnogima smeta, malo je dokaza da je to vrijeme očaja.

Psihološki gledano, stvari bivaju sve bolje. Čak i ako postoji mali pad u načinu na koji ljudi ocjenjuju svoje stanje, stvari objektivno nisu lošije, nego prije. Razlog nesreći je prebacivanje fokusa na prošlost. 

Psiholog Nick Haslam sa Sveučilišta Melbourne smatra da je kriza srednjih godina izmišljen pojam. Kaže, teško je odrediti koje su to ustvari srednje godine. Pojam je vrlo elastičan - mlađi odrasli smatraju da je to period od 30-ih do 50-ih, dok stariji od 60 vjeruju da je to vrijeme od kasnih 30-ih do sredine 50-ih. Svaki treći Amerikanac stariji od 70 vjeruje da je baš on u srednjim godinama.

Jedna studija pokazala je da sredovječna kriza nije povezana s razvodom, gubitkom posla ili voljene osobe, već s depresijom u prošlosti. Želite li živjeti dulje, budite optimisti, stoji u toj studiji.

Ideja da je srednja životna dob vrijeme psihološke krize demantirana je znanstvenim dokazima. Jedna američka studija, navodi ovaj psiholog za CNN, koja je pratila tisuće Amerikanaca u dobi od 41 do 50 goidna, pokazala jeda s godinama postajemo manje neurotični i samosvjesniji.

Ove promjene osobnosti nisu bile povezane sa životnim iskustvom, odnosno problemima odraslih - otpornost, a ne kriza bile su ono što je prevladavalo kod anketiranih Amerikanaca.

Druga studija pratila je žene u dobi od 43. do 52. goidne te je pokazala da one s vremenom postaju manje samokritične i ovisne o drugima te više samouvjerene, odlučne i odgovorne. Te promjene nisu bile povezane s menopauzom ili sindromom "praznog gnijezda".  I druga istraživanja ukazuju na isto - psihološke promjene u srednjoj životnoj dobi su pozitivne. Bolje prihvaćamo sebe i postojani smo. 

Čak i kriza srednjih godina, ukoliko postoji, nosi dobro. Osobe koje tvrde da su kroz nju prošle postale su empatičnije prema drugima. Možda na koncu ne iznenađuje činjenica da većina starijih ljudi kaže da su im srednje godine života bile najljepše.