Navodno baš Hrvatska, zemlja koja trenutačno predsjeda Europskom unijom, uvijek iznova ilegalno protjeruje migrante u susjednu Bosnu i Hercegovinu. Ta optužba nije nova. Inače nije uobičajeno da se tijekom parlamentarne rasprave otvoreno osuđuju postupci neke države članice, no to nepisano pravilo ne vrijedi ako su kršenja prava tako evidentna da se o tome više ne može šutjeti. Upravo je to ovdje slučaj, ističe Kostas Arvanitis, zastupnik grčke oporbene stranke Syriza u Europskom parlamentu. On je posljednjih mjeseci posjetio sve izbjegličke kampove u jugoistočnoj Europi i ispričao da je utvrdio „na stotine slučajeva nasilnih push-backova" u Srbiji, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj i Bosni i Hercegovini. „Hrvatski ministar kaže da su to fake news, ali mi smo vidjeli vlastitim očima da su ljudi očajni", prigovara Arvanitis. I dodaje da je opovrgavanje uvreda europskim parlamentarcima i samo ide u prilog desničarima.

To je krajnje emocionalna tema. No možda je to stvar definicije. Konzervativni zastupnici upozoravaju da sprječavanje ulaska u zemlju nije ilegalno protjerivanje, nego pravo svake suverene zemlje. No Ljevica i Zeleni ostaju pri svojim optužbama. Neki od njih za Hrvatsku zahtijevaju „neovisno međunarodno ispitivanje". Push-backovi ne mogu biti prihvatljivi, upozorava europska povjerenica Helena Dali, bez navođenja konkretnih zemalja.  Nikolina Bunjac, državna tajnica u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova koja zastupa hrvatsko predsjedništvo Europskim vijećem, opovrgava te prigovore i ističe da se Hrvatsku nepravedno optužuje za loše postupanje prema migrantima. U skladu s geslom "bolje ikad nego nikad" hrvatska zastupnica Željana Zovko ukazala je na korake koje su BiH i Hrvatska poduzele kako bi se situacija poboljšala. Ona je citirala bosansko-hercegovačkog ministra sigurnosti Fahrudina Radončića, koji je priznao da je „netko u Bosni i Hercegovini u protekle tri godine prespavao razvoj situacije po pitanju izbjeglica".

Loše stanje u Grčkoj

Po drugi put u roku od mjesec dana europski parlamentarci su raspravljali o beznadnom stanju izbjeglica i migranata na vanjskim granicama Europe. U zadnjoj raspravi krajem siječnja skoro cijelo vrijeme se govorilo o katastrofalnoj situaciji na grčkim otocima. A ona se do danas čak pogoršala. Zastupnik Zelenih Damian Boeselager traži veći angažman Bruxellesa. Njegov socijaldemokratski kolega Norbert Neuser zahtijeva „zajedničku konferenciju Europske komisije, Grčke, Hrvatske kao predsjedavajuće članice i UN-a" o stanju u Grčkoj. 

A u Ateni je upravo u tijeku svađa oko migrantske politike. Nedavno je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis najavio svoj veliki plan kojim je predviđeno znatno pooštrenje prava na azil. Prema tom planu bi trebao biti zatvoren izbjeglički logor na Lezbosu i umjesto toga stvorene nove zatvorene ustanove na više otoka. Na to je uslijedio val kritika lokalnih političara koji odbijaju predložiti građevinske čestice pogodne za nove kampove. Mitsotakis je zaprijetio da će odgovarajuće nekretnine jednostavno biti zaplijenjene. Prema podacima UNHCR-a, prošle godine je broj ilegalnih ulazaka migranata iz Turske u Grčku porastao na 74.600. Godinu dana ranije ta je brojka iznosila 50.500.

Kazna za grčkog zastupnika

Zbog toga su grčki nacionalisti ponovo proglasili Tursku neprijateljem. U raspravi u Europskom parlamentu krajem siječnja došlo je do incidenta. Ioannis Lagos, koji je u Bruxelles došao kao zastupnik Zlatne zore ali je stranku u međuvremenu morao napustiti, pred kamerama je poderao komad papira na kojem je bila naslikana turska zastava. Grčko Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je tu gestu, a ovoga tjedna je predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli priopćio da je Lagos kažnjen novčanom kaznom i isključenjem iz svih parlamentarnih djelatnosti tijekom četiri dana.