Kao povod se uzeo govor hrvatskog predsjednika u Sarajevu, koji se u tekstu naziva "prekretničkom isprikom", ali i ističe kako se Josipović "povukao" nakon kritika, prije svega premijerke Jadranke Kosor.

Tekst počinje tvrdnjom kako je prošlotjedna "prekretnička isprika" predsjednika Josipovića "zbog uloge Hrvatske u ratovima u bivšoj SFRJ izgledala kao da označuje prekid s nacionalističkom retorikom u regiji".

Također se navodi kako je Josipović učinio dotad nečuven korak odavanja počasti muslimanskim žrtvama pokolja u Ahmićima 1993., što autorica teksta Heather McRobie povezuje s Josipovićevim obećanjima u predizbornoj utrci za sadašnji položaj i konceptom "nove pravde", kojim je u kampanji promicao prava pojedinca, borbu protiv korupcije i socijalnu pravednost.

"No, dok je Josipovićev govor bio pozdravljen u Bosni i inozemstvu, podijeljene reakcije hrvatskih političara natjerale su Josipovića na povlačenje, što u prvi plan ističe rastrganost regije između stare i nove retorike. Hrvatska premijerka Jadranka Kosor osudila je njegov govor, ustvrdivši kako 'Hrvatska nikad nije vodila agresivni, već obrambeni rat", piše novinarka Guardiana.

"To što se Josipović potom povukao - rekavši kako se nije ispričao, nego 'izrazio žaljenje' zbog uloge Hrvatske u ratu - pokazuje koliko su krhki glasovi napretka i koliko je i dalje snažna retorika koja nastoji na tome da je u brutalnom raspadu Jugoslavije patila samo jedna strana", ocjenjuje autorica teksta.

U nastavku članka spominje i Srbiju, koja je svoj kompromis prema nacionalističkoj retorici pokazala donošenjem Deklaracije o Srebrenici, koju ocjenjuje pozitivnom, kao "korakom naprijed u srbijanskom političkom jeziku", ali i "mlakom", jer ne spominje riječ genocid, zbog čega nije dobro primljena u javnosti BiH.

Autorica upozorava i na činjenicu kako u BiH ne prolaze dobro oni koji bi željeli biti nadnacionalni i izjasniti se kao "Bosanci", jer su diskriminirani u odnosu na one koji se izjasne kao pripadnici jednog od "triju konstitutivnih naroda" te ističe i segregaciju djece po istoj osnovi u području obrazovanja, koja dovodi do toga da će se idući naraštaj stanovnika te zemlje smatrati isključivo dijelom "konstitutivnog naroda", bez dodirnih točaka sa susjednim narodima.

Upravo je zbog takva ozračja, navodi autorica teksta, Josipovićevo priznanje uloge Hrvatske u ratu bilo "toliko osvježavajuće, a njegovo kasnije povlačenje pred starom retorikom toliko razočaravajuće". (hina/metro-portal)