S novim Zakonom o zaštiti životinja, između ostalih, nastupila je na snagu i obaveza izvršenja kontrole mikročipiranja pasa, odnosno sve lokalne zajednice dužne su do 30. lipnja 2018. godine osigurati nadzor provedbe obaveznog mikročipiranja pasa. Udruga Prijatelji životinja obavijestila je sve gradove i općine o ovoj novosti u Zakonu te apelira na njih da u proračunu za sljedeću godinu osiguraju sredstva za kontrolu mikročipiranja i donesu pravovremeni plan za njezinu provedbu.

Zakonska obaveza označavanja pasa mikročipom na snazi je još od 2004. godine, no neodgovorni građani koji krše zakon stvaraju problem cijeloj zajednici jer se procjenjuje da oko 30 posto pasa još nije mikročipirano. Nužno je tome stati na kraj ne samo radi zaštite životinja i ljudi nego i radi značajnog smanjivanja sredstava koje lokalne zajednice moraju izdvajati za zbrinjavanje, kastraciju, oglašavanje i udomljavanje pasa zbog onih koji su napustili pse.

Zakon propisuje da nadzor provedbe obaveznog mikročipiranja pasa provode komunalni redari. S obzirom na preopterećenost komunalnih redara, Prijatelji životinja predložili su lokalnim zajednicama zapošljavanje novih komunalnih redara koji će zajedno s postojećima lakše provesti kontrolu i obići sva kućanstva na svojem području. U svrhu što učinkovitije provedbe ove odredbe do sredine sljedeće godine komunalnim redarima korisna je suradnja s veterinarima i drugim službama koje mogu pomoći.

Građani su dužni komunalnom redaru dokazati da su ispoštovali svoje zakonske obveze i mikročipirali psa, a komunalni redar može provjeriti očitanjem mikročipa vjerodostojnost navedenog u dokumentima. Čitači mikročipa dostupni su i nužna je njihova nabava te svaka lokalna zajednica ima pravo pristupa bazi upisanih pasa.

Veće sredine već su krenule i u „brze akcijske kontrole" koje su najavile uz pomoć lokalnih medija i letaka upozorenja. Takve akcije redovito rezultiraju time da mnogi građani odluče izvršiti svoju obavezu pa veterinari nakon svake takve akcije bilježe značajan porast mikročipiranja pasa. Prema dosadašnjem iskustvu, vrlo mali broj građana (oko tri posto) radi probleme komunalnim redarima jer su svjesni da ponovni dolazak s policijom povlači i za njih znatno veće sankcije te je u većini slučajeva dovoljno napomenuti da mikročipiranje stoji 90 kuna, a kazna za nemikročipiranje i do 6000 kuna.

Svi koji su krenuli u kontrolu svih pasa na svojemu području ubrzo su dobili konkretne rezultate i našli načine da što učinkovitije izvrše provjeru te su odmah i uvidjeli koliko navedena mjera može pomoći lokalnoj zajednici s obzirom na to da je mikročipirani pas odgovornost skrbnika.

Mikročip sadrži jedinstveni identifikacijski broj koji otkriva podatke o skrbniku (adresa, broj telefona, OIB i sl.), kao i osnovne informacije o životinji te podatke o obavljenoj kastraciji, cijepljenju i sl. U slučaju da netko napusti ili izgubi psa, skloništa i veterinarske ambulante mogu očitanjem podataka na mikročipu saznati tko mu je skrbnik. To je posebno korisno u skloništima za napuštene životinje jer omogućava da se mikročipirani psi odmah vrate skrbnicima.

Pregled svih odredbi novoga Zakona o zaštiti životinja, ovlasti komunalnih redara i svi rokovi te kaznene odredbe mogu se naći na www.prijatelji-zivotinja.hr/zakon2017.