Plesni redovi - doba Hrvatskog narodnog preporoda

Vrijeme: utorak, 23. listopad 2018. u 11 sati

Radni materijali: papir, kolaž papir, karton, škare, ljepilo, flomasteri

Predviđeno vrijeme trajanja radionice: 45 minuta

Predviđeni broj polaznika: 10 - 30 polaznika

Predviđena dob polaznika: 7-12 godina

Zagrebačke plesne zabave upotpunjuju sliku društvenog života Zagrepčana 19. stoljeća. Možda je najdojmljiviji ples bio valcer. Napadan i kritiziran, bio je ujedno najpopularniji i omiljeni ples zagrebačkih plesača. Zamjeralo mu se neslavensko podrijetlo, posebice u vrijeme narodnog preporoda kada se intenzivno promicalo domaće i narodno. Građani posjećuju vlastite "purgarske plesove" koji se održavaju u zagrebačkim gostionicama i kavanama. Osiguranjem i pojavom prvih organiziranijih plesova početkom 19. stoljeća, pojavili su se i prvi plesni redovi. Svaki je gost ulaskom u dvoranu dobio malu knjižicu, tzv. plesni red s popisom i rasporedom plesova koji su se trebali plesati te večeri. Uz svaki ples nalazio se slobodan prostor gdje bi plesač ili plesačica upisali ime odabranog plesnog partnera. Za to je bila predviđena malena olovka zataknuta uz plesni red.

Polaznici radionice saznat će kroz muzejski predmet - plesni red kako su se Zagrepčani zabavljali, kako su se ophodili na plesnim zabavama, što se plesalo, što se nosilo, kada je započinjao, a kada završavao društveni život u hrvatskoj prijestolnici te će kroz razgovor usporediti nekadašnji zabavni život Zagrepčana s onim današnjim.

Radni zadatak sastojat će se od stvaranja vlastitog plesnog reda i odabirom popularnih plesova koje bi polaznik radionice sam volio zaplesati.

Nošnja Iliraca - doba Hrvatskog narodnog preporoda

Vrijeme: srijeda, 24. listopad 2018. u 11 sati

Radni materijali: papir, kolaž, škare, ljepilo, pripremljeni predložak modela

Predviđeno vrijeme trajanja radionice: 45 minuta

Predviđeni broj polaznika: 10 - 30 polaznika

Predviđena dob polaznika: 12-14 godina

Ulazak u 19. stoljeće bio je buran za većinu naroda Europe, pa tako i za Hrvate. Nakon Francuske revolucije i Prve industrijske revolucije dolazi do jačanja srednjeg građanskog sloja. Upravo taj sloj igra ključnu ulogu i na kulturnom i političkom uzdizanju zemlje. Od tiskanja Gajevog pravopisa 1830.g. do uvođenja hrvatskog kao službenog jezika 1848.g., prva polovica 19.st. ostaje jedna od svjetlijih i naprednijih točaka u hrvatskoj povijesti. Zagreb kao glavni grad centar je svih preporodnih zbivanja koja se onda šire i na ostala područja Hrvatske. Radionica će dati kratak prikaz života i djelovanja hrvatskih preporoditelja, s posebnim naglaskom na samu propagandu koja je bila izuzetno jaka i djelotvorna. Narodnjačka surka - posebno osmišljeno odijelo preporoditelja kako bi se razlikovali od drugih političkih opcija (mađarona) predmet je našeg interesa. Stalni postav muzeja čuva dijelove odijela preporoditelja Ljudevita Gaja.

Polaznici radionice dobit će zadatak da pomno promotre i uoče detalje na surki preporoditelja te da ponude svoje rješenje kako bi izgledala jedna takva surka u suvremenom ruhu.

Nastanak Gradeca i gradnja zidina (Kamenita vrata, kula Lotrščak i Popov toranj)

Vrijeme: četvrtak, 25. listopad 2018. u 11 sati

Radni materijali: karton, papir, škare, ljepilo, kolaž, flomasteri

Predviđeno vrijeme trajanja radionice: 45 minuta

Predviđeni broj polaznika: 10 - 30 polaznika

Predviđena dob polaznika: 7- 12 godina

Zlatnom bulom kralja Bele IV. iz 1242.g. nastaje novo naselje građana na brdu Grič. U tekstu Zlatne bule kao jedan od najvažnijih zadataka građana Gradeca je izgradnja gradskih zidina. Naime, 1241.g. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo napali su Tatari koji su opustošili područje kojim su prolazili u lovu na odbjeglog kralja Belu IV. Čvrste zidine odvajale su grad od sela, pružale slobodu svojim građanima te utočište svima kojima je bilo potrebno. Temelji Muzeja grada Zagreba nalaze se na nekadašnjim srednjovjekovnim zidinama grada, a može ih se vidjeti i unutar stalnog postava.

Polaznici radionice osvijestit će važnost gradnje zidina u povijesti, upoznat će se s načinima gradnje i materijalima, te osjećajem sigurnosti, ali i skučenosti koje im zidine pružaju, a uz pomoć kartona, papira, kolaža, ljepila i škara sami će se iskušati u gradnji zidina na Gradecu.