Slovenija u četvrtak (1.srpnja) od Portugala preuzima predsjedanje Vijećem Europske unije. Vlada u Ljubljani će šest mjeseci, do kraja godine, imati presudan utjecaj na glavne teme i raspored u odlučivanju država članica. Ali slovensko predsjedanje EU-a je u sjeni zabrinutosti zbog slobode medija i vladavine prava u zemlji pod konzervativnim premijerom Janezom Janšom.

Za 62-godišnjeg Janšu je ovo drugo predsjedanje EU-om. Ali dok se predsjedanje 2008. smatralo prekretnicom - 17 godina nakon neovisnosti bivše republike Jugoslavije - ovaj put moglo bi biti neugodnije.

Na prvi pogled čini se da su okvirni uvjeti povoljni za Sloveniju, koja ima samo dva milijuna stanovnika. Nakon godinu dana, konačno su spremni korona fondovi za pomoć teški 750 milijardi eura. Očekuje se da će prve isplate državama članicama krenuti u srpnju. Pod sloganom „Zajedno. Otporna. Europa", Janšina vlada računa na gospodarski oporavak od milijardi iz Bruxellesa i želi nastaviti s projektima čiji je cilj priprema EU-a za borbu protiv budućih pandemija.

Fokus - zapadni Balkan

Slovenija namjerava predsjedanje EU-om fokusira na zapadni Balkan sa zemljama kandidatima Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Crnom Gorom i Srbijom. Planiran je samit šefova država i vlada, koji bi se trebao održati u Sloveniji u listopadu.

Međutim, Slovenija će na svojoj funkciji u Europskoj uniji vjerojatno biti tražena i kao posrednik u sporu između Bruxellesa i Mađarske i Poljske zbog kršenja vladavine zakona. Slovenska vlada doduše podržava cilj „jačanja vladavine prava i europskih vrijednosti" kako to stoji na vladinoj internetskoj stranici, ali Janša se smatra bliskim saveznikom mađarskog premijera Viktora Orbana - i mogao bi ući u sukob interesa ako bi igrao ulogu „poštenog posrednika".

Mađarska i Poljska su prošle godine tjednima blokirale korona-fondove za pomoć jer su htjele spriječiti nova pravila na temelju kojih se u slučaju kršenja vladavine prava mogu smanjiti isplate iz EU proračuna. 

Orban se prošlog tjedna na samitu EU-a našao u unakrsnoj vatri zbog mađarskog zakona koji ograničava prava maloljetnika na informacije o homoseksualnosti. Jedine pristalice Mađarske: Janša i poljski premijer Mateusz Morawiecki.

Napadi na novinare ali i predstavnike EU

Posljednjih mjeseci Janša tweetovima nije napadao samo novinare iz zemlje i inozemstva, nego i predstavnike EU-a, posebno iz Europskog parlamenta. „EU-u ne dugujemo ništa", napisao je šef vlade u svibnju, čiji je treći mandat započeo 2020. „Borili smo se za svoju slobodu i demokraciju prije 30 godina.

„Mislim da će postojati stalne tenzije između slovenačkog predsjedanja, njihovih prijedloga i institucija EU-a", kaže Uroš Esih, kolumnist dnevnog lista Delo. 

Otegotna okolnost je i činjenica da Janšina vlada do sada odbija imenovati svoje istražitelje za Europsko javno tužiteljstvo (EPPO) koje je, s dosad neviđenim ovlaštenjima, ipak započelo s radom i trebalo bi poduzimati mjere protiv prekršaja na štetu budžeta EU.

Redovni protesti u Sloveniji

Komisija EU-a je opomenula slovensku vladu nakon što je obustavila financiranje jedine slovenske novinske agencije STA. Janša ju je nazvao „nacionalnom sramotom" nakon što je, između ostalog, kritizirala njegov pristup tijekom pandemije korone.

Reporteri bez granica zabrinuti su što Janšina vlada sada preuzima predsjedanje EU-om: mogla bi da to zloupotrijebiti „kako bi ometala napore na jačanju slobode medija u Europi", upozorava ova organizacija.

U Sloveniji oporba optužuje Janšinu tročlanu koaliciju da koristi pandemiju korone za podrivanje demokratskih institucija, slobode tiska i neovisnosti sudstva. Nekoliko pokušaja svrgavanja Janše propalo je u parlamentu. U međuvremenu, međutim, tisuće građana redovno prosvjeduje uz podršku grupa za građanska prava i sindikata tražeći premijerovu ostavku.