„Ankete nisu postale nesigurnije, već preciznije", kaže Thomas Wind, osnivač i direktor Instituta za komunikaciju s ciljnim grupama. Taj stručnjak za ispitivanja javnog mnijenja vidi, međutim, problem „u odnosu prema anketama":

„Svakoga dana se prezentira neka nova brojka, to stvara pomutnju", kaže on.

Više anketa, manje anketiranih

Politolog i publicist Frank Brettschneider koji je objavio više studija o istraživanjima javnog mnijenja i predaje na Sveučilištu u Hohenheimu, potvrđuje taj trend. Prema njegovim istraživanjima, u Njemačkoj se broj predizbornih anketa i izvještaja o njima od 1980. do danas povećao za više od deset puta.

Jedna od posljedica je da je sve manje ljudi spremno sudjelovati u anketama. Prema međunarodnoj studiji pod nazivom „Greške predizbornih anketa u prostoru i vremenu" (Election polling errors across time and space), prije 20 godina u anketama je sudjelovalo oko 30% onih od kojih se to tražilo, a danas je takvih manje od deset posto.

Kvaliteta slučajnog uzorka

U studiji aktualiziranoj u lipnju 2020., analizirani su 351 savezni izbori u 45 država s više od 30.000 anketa između 1942. i 2017. Autori studije su Will Jennings, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Southampton u Velikoj Britaniji i Christopher Wlezien, profesor istraživanja javnog mnijenja na Sveučilištu u Teksasu. Oni smatraju da je razvoj situacije zabrinjavajući: „To ugrožava reprezentativnost anketa i vodi u greške i odstupanja".

O tome je li neka anketa reprezentativna odlučuje kvaliteta slučajnog uzorka. Sistematski problem je pritom tretman skupine neodlučnih birača.

„Pouke iz anketa uoči izbora američkog predsjednika Trumpa ili referenduma o Brexitu pokazuju da se do određenih ciljnih grupa ne dopire", objašnjava Thomas Wind. Skupina neodlučnih se ne „ugrađuje" u računicu i tako je i s dugogodišnjom anketom „Njemački trend" (Deutschlandtrend) javnog servisa ARD. Wind kaže: „To je problem, jer može se raditi i o 20 posto ili čak i više ljudi".

Politolog Breitschneider dalje objašnjava da na primjer, mnogi pristalice Trumpa generalno ne sudjeluju u anketama, jer one u njihovim očima, kao i tzv. „lažljivi mediji", predstavljaju dio establišmenta.

„Obzirom da oni ranije nisu izlazili na izbore, to nije imalo veliki značaj", kaže Brettschneider. „Sada oni sudjeluju na izborima i to vodi u odstupanja između rezultata anketa i samih izbora."

Vrednovanje i transparentnost

I način ispitivanja može se odraziti na reprezentativnost anketa. Razgovori preko mreže fiksne telefonije važe kao posebno pouzdani, jer je jasno s kojom regijom se razgovara, a upitane osobe mogu odvojiti vrijeme za anketu. Kada se ljudi anketiraju preko mobilnih telefona, nejasno je gde se osoba trenutno nalazi. Ankete na internetu su jednostavnije, ali često anonimne i obuhvaćaju samo ljude koji se kreću po internetu.

Kako bi se poboljšala kvaliteta slučajnog uzorka, instituti koji vrše ankete daju veći značaj grupama koje nisu dovoljno zastupljene. Za demoskopa Winda, u tom trenutku sve postaje „tajanstveno", jer instituti rijetko kad otkrivaju formule prema kojima stvarno računaju postotke.

Pored njihovih formula, i vrednovanje i analize anketa podložni su greškama. Jer, statistički uračunata margina odstupanja između dva i tri posto se u informacijama o anketama spominje samo malim slovima, a prilikom objavljivanja rezultata se ni ne spominju baš uvijek. Ako je odstupanje 2,5 posto, to znači da stranka koja u anketama ima 50 posto u stvarnosti možda ima 47,5 a možda i 52,5 posto. Znači, nije uopće sigurno ima li apsolutnu većinu ili ne.

Preciznost rezultata

I pored brojnih faktora nepouzdanosti, ankete o izborima za Bundestag su tijekom proteklih godina ispadale začuđujuće precizne. Prema ispitivanjima podataka iz anketa od 2001. do današnjih dana koje je proveo portal „Zeit Online", rezultati pojedinih stranaka bili su predviđani s prosječnim odstupanjem od 1,75 posto. Ako se gleda samo posljednjih deset godina, odstupanje se u prosjeku ipak povećalo za 0,41%.

Demokršćane (CDU/CSU) su tako na izborima za Bundestag 2017. svi instituti za ispitivanje javnog mnijenja znatno precijenili, najveće odstupanje je bilo čak 4,1 posto. Godine 2005. su se margine odstupanja kada se radi o konzervativcima kretale i do 7%.

„Nema promjena kvalitete anketa"

Novinar „Zeita" Christian Endt smatra da bi svako veće odstupanje moglo biti povezano sa sve većim uspjehom stranke Alternativa za Njemačku (AfD) i sve većim „usitnjavanjem" spektra stranaka. „Inače", kaže on, „od 2001. godine do danas nismo zapazili promjene kvalitete samih anketa".

U analizi „Zeita" proučeno je nešto manje od 500 anketa koje su objavljivane u posljednjih 30 dana uoči izbora. Stranke koje su one obuhvatile bile su CDU/CSU, SPD, Zeleni, AfD i Ljevica.

Međunarodna analiza „Greške predizbornih anketa u prostoru i vremenu" došla je do istog rezultata. „Nema dokaza da se više griješi", piše u toj studiji. Između 1940. i 1950. kao i između 1960. i 1970. je margina greške iznosila 2,1 posto, a od 2000. konstantno iznosi dva posto.

Bolje nego što se o njima misli...

Autori, doduše, konstatiraju da faktor veličine stranke ima utjecaj na preciznost anketa. „Što su veća stranka i njezina borba za očuvanje vlasti, stopa odstupanja je veća", piše u studiji, „posebno kada su rezultati anketa vrlo tijesni, kao 2015. u Velikoj Britaniji ili 2016. u SAD-u".

Iako su predizborne ankete bolje nego što se o njima misli, stalno se javljaju odstupanja koja su iznad uobičajene stope od dva do tri postotna boda. Jer, politička nepredvidljivost se povećala, iako je kvaliteta anketa ostala konstantna. To se posebno jasno vidjelo na izborima u njemačkoj saveznoj zemlji Saska-Anhalt 6. lipnja 2021. Ankete nisu predviđale pobjedu CDU-a, već borbu rame uz rame između CDU-a i AfD-a. A osim toga i povremeno neprecizno izvještavanje o anketama može utjecati na porast nepreciznosti istraživanja javnog mnijenja.