Industrija poroka - prodaja alkohola i duhana, kocka, prostitucija i droga - godišnje u Hrvatskoj ostvari prihod od 6,2 milijardi kuna, odnosno njezin udio bruto dodane vrijednosti (BDV) u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosi 2,17 posto godišnje, pišu u najnovijem broju znanstvenog časopisa 'Društvena istraživanj' Željko Lovrinčević i Davor Mikulić s Ekonomskog instituta, te Ante Orlović s Visoke policijske škole u Zagrebu.

Dok je broj zaposlenih u Hrvatskoj za šest recesijskih godina pao za 150.000, zaposlenost u legalnim granama 'poročne ekonomije' porasla je za 5,6 posto u 2012. godini u odnosu na predrecesijsku 2008., te je obuhvaćala 22.500 ljudi.

Jedina 'poročna grana' koja bilježi slabija kretanja je proizvodnja duhanskih proizvoda, što je posljedica ulaska Hrvatske u EU i ujednačavanja trošarina na domaće i uvozne proizvode, ističu autori.

Legalna i ilegalna industrija poroka

Porok je uživanje kojim se svjesno krše moralna ili vjerska načela, zbog čega je upitan njegov pozitivan doprinos ukupnom blagostanju pojedinaca i društva, kažu autori i napominju da ne ulaze u sociološke i moralne aspekte industrije poroka, nego samo govore o njezinu doprinosu ukupnom BDV-u u Hrvatskoj.

Autori su analizirali službene podatke u recesijskom razdoblju od 2008. do 2012., a za ilegalne aktivnosti, za koje nema podataka, izradili vlastite procjene koje se temelje na sekundarnim izvorima podataka i njihovim pretpostavkama.

Među granama poročne industrije ne postoji samo razlika u težini moralnog prijestupa, nego i u kršenju pozitivnih zakona, budući je značajan dio njih ilegalan.

Klađenje i kockanje su potpuno legalizirani, a na tom je području postotak ilegalnog djelovanja gotovo zanemariv, kažu stručnjaci, jer širina ponude i rasprostranjenost registriranih davatelja usluga zadovoljavaju sve potrebe.

Nastranu što psihijatri ističu da veća ponuda stvara veću poročnost građana i stvara njihovu ovisnost u sve ranijoj dobi. Prema službenim podacima, svaki drugi stanovnik Hrvatske stariji od 15 godina uključen je u neki oblik lutrije, a mladi lakše padaju u ovisnost o tome.

Legalni dio industrije poroka ostvario je 2012. u Hrvatskoj BDV od oko četiri milijarde kuna, a 2013. uplatio je u državni proračun čak 7,3 posto ukupnog prihoda koji država uzima kroz poreze.

Udio industrije poroka u proračunima, međutim, znatno nadilazi udjele tih djelatnosti u terminima BDV-a i zaposlenosti zbog visokih poreza, pa primjerice ukupna davanja na duhanske proizvode ponekad prelaze 80 posto maloprodajne cijene, ističu autori.

Više od polovice ukupnih poreza naplaćenih u industriji poroka odnosi se na trošarine na duhanske proizvode, iza čega slijede PDV i porezi od igara na sreću.

Od ukupno 22.400 zaposlenih u legalnoj industriji poroka, skoro polovica je u trgovini alkoholom, pićem i duhanom.

Procjene novca koji se okrene u ilegalnim granama autori su temeljili na pretpostavci da prosječna učinkovitost policijskih zapljena droge iznosi oko pet posto, cigareta dva posto, duhana šest posto, te oko tri posto legalno prodane količine alkohola.

Hrvati na drogu i prostituciju troše 2,4 milijarde kuna godišnje

Ukupan ilegalni prihod u 'industriji grijeha' iznosi 3,3 milijarde kuna godišnje, od čega hrvatski građani sudjeluju s 95 posto, procjenjuju autori.

U Hrvatskoj je od 2008. do 2013. godine zaplijenjeno droge u vrijednosti od oko 380 milijuna kuna. Količinski je najviše zaplijenjeno marihuane, 3700 kilograma, čija je vrijednost nešto iznad 155 milijuna kuna, dok je za 385 kilograma heroina procijenjena vrijednost 173 milijuna kuna.

Ako je to samo pet posto od ilegalne droge na hrvatskom tržištu, što obično stručnjaci uzimaju kao orijentaciju, Hrvati prosječno godišnje potroše na drogu 1,2 milijarde kuna.

Policija procjenjuje da se prostitucijom u Hrvatskoj bavi 3000 do 5000 osoba, uglavnom žena. Prema istoj procjeni, među njima je 1500 profesionalnih prostitutki, odnosno onih koje svakodnevno obavljaju taj posao i nemaju drugih izvora prihoda.