Naime, dva istraživača iskoristila su stupanj pronalaska egzoplaneta u prošlosti kako bi predvidjeli da bi se prvi naseljivi planet sličan Zemlji mogao pojaviti u svibnju 2011.

1965., suosnivač Intela, Gordon Moore, došao je do spoznaje da svaki novi krug s integriranom memorijom sadržava dvostruko više kapaciteta od svog prethodnika i da se novi čipovi pojavljuju u razmacima od 18 do 24 mjeseca, trend koji se danas naziva Mooreov zakon. Samuel Arbersman s Medicinske škole Harvard iz Bostona, želio je vidjeti može li statističko proučavanje znanosti biti korišteno na isti način, ne samo kako bi se proučavao napredak iz prošlosti nego predvidjela i budućnost.

>> Otkriveno 100 novih planeta nalik Zemlji

On i Greg Laughlin sa Sveučilišta California, testirali su ideju s egzoplanetima. U proteklih 15 godina, tempo otkrivanja planeta se ubrzava, a trenutno je poznato 490 planeta. "To je nešto slično Mooreovom zakonu s eksponencijalnim rastom", objašnjava Arbesman.

Kako bi predvidjeli kada bi astronomi mogli pronaći prvi planet veličinom jednak Zemlji, koji se također nalazi u orbiti dovoljno udaljenoj od zvijezde da tekuća voda bude moguća, tim je analizirao otkrića 370 egzoplaneta. Fokusirali su se na dvije bazične karakteristike koje planet čine naseljivim: masu i površinsku temperaturu. Ovi faktori korišteni su kako bi se naseljivost rangirala od 0 do 1, gdje je 0 označavala uvjete nemoguće za život, a 1 Zemljinog blizanca.

Gruba procjena naseljivosti svakog od tih planeta uspoređena je s datumom otkrića. Koristeći različite podskupove 370 planeta, istraživači su napravili dijagrame kako bi otkrili kada bi se planet s razinom naseljivosti 1 mogao pronaći. Zatim su analizirali stupanj otkrića kako bi otkrili koji datum će biti najvjerojatniji. Njihovi proračuni sugeriraju da postoji 50 posto šanse pronalaska prve naseljive egzo-Zemlje do svibnja 2011., 75 posto do 2020., a 95 posto do 2264.