Teško je odgovoriti na zapravo jednostavno pitanje o najstarijem jeziku na svijetu. Jer, jezici su se mogli prenositi usmeno stoljećima, ali su zaboravljeni - osim ako nisu ostavili neki pisani trag.

Samo pisani jezik ostavlja tragove. I to samo ako je napisan na materijalu koji je izdržao test vremena. Napisi na organskim materijalima kao što je kora drveta su uglavnom izgubljeni, dok su tekstovi na kamenu ili glini preživjeli tisućama godina. Možemo li ih mi danas čitati i shvatiti, drugo je pitanje...

Najstariji pisani dokaz

Najraniji dokumentirani pisani jezik je klinasto pismo ili klinopis, u kome su klinopisni znakovi utiskivani najčešće trskom u još meke glinene ploče. Najstarija poznata klinasta pisma potječu od Sumerana, koja su nastala u Mezopotamiji, „zemlji između rijeka" Eufrata i Tigra (u današnjem Iraku), iz 4. milenija prije nove ere. Već od oko 3.200 godina p.n.e. tekstovi su sačuvani. Kao ep o Gilgamešu, na primjer, koji je najpoznatije djelo na sumerskom jeziku. Klinopisni jezici su također bili odlučujući za kasniji razvoj europskih pisama.

Slične starosti su i egipatski hijeroglifi, koji su urezani u grobnicu faraona Peribsena (2775-2650 p.n.e.) i tako sačuvani za potomstvo. Rečenicu koja se tamo nalazi, „Ujedinio je dvije zemlje za svog sina, dvostrukog kralja Peribsena", stručnjaci smatraju najranijom potpuno napisanom rečenicom.

Pismo je doduše sačuvano, ali možemo samo nagađati kako su zvučali najstariji pisani jezici: sumerski, akadski i staroegipatski. Zato što su sva tri jezika izumrla, pa se više ne koriste i nemaju živih „potomaka".

Globalna jezička raznolikost

Danas u svijetu postoji 7.100 jezika, od kojih je 40 posto ugroženo i prijeti im izumiranje. Neke jezike govori samo manje od 1.000 ljudi i postoji rizik da će nestati za nekoliko generacija. To bi također značilo da bi se izgubio ključni dio kulturnog identiteta.

S druge strane, više od polovine svjetske populacije koristi samo 23 jezika. Deset najrasprostranjenijih jezika na svijetu su kineski (mandarinski), španjolski, engleski, hindi, arapski, portugalski, bengalski, ruski, japanski i pandžapski. Uzgred, njemački je na jedanaestom mjestu.

Uspješan tisućama godina

Iako su najstariji pisani jezici izumrli, neki drevni jezici i danas žive, kao što je tamilski, koji mnogi lingvisti smatraju najstarijim jezikom na svijetu koji se još uvijek koristi. Tamilski je jedan od 22 službena jezika Indije i govori ga skoro 85 milijuna ljudi u južnoj Indiji i Šri Lanki. Najraniji tamilski spisi datiraju iz petog stoljeća prije nove ere. Međutim, analiza Tolkappiiama, gramatičkog teksta na tamilskom, sugerira da tamilski mora biti star najmanje 5.000 godina.

Sanskrt postoji više od 3.000 godina, ali se danas gotovo ne govori. Najraniji pisani zapisi o sanskrtu su hinduistički tekstovi, koji datiraju između 1.500 i 1.200 prije nove ere, pisani su kao vede, zapravo zbirke vjerskih, filozofskih tekstova. To je prvenstveno bio jezik učenjaka, korišten u drevnim indijskim tekstovima, vjerskim spisima i književnim djelima. Međutim, sanskrt je jezik od kojeg podrijetlo vuku mnogi moderni indijski jezici i regionalni dijalekti.

Kineski je jedan od najstarijih jezika na svijetu koji se neprekidno govori i danas ga priča više od milijarda ljudi. Korijeni kineskog mogu se pratiti tisućama godina unatrag. Kineski je vjerojatno nastao prije oko 4.500 godina od proto-kinesko-tibetanskog, koji se također smatra pretkom burmanskog i tibetanskog jezika. Najranijim nalazima kineskog pisanja smatraju se natpisi na oklopima kornjača i životinjskim kostima, koji su stari oko 3.300 godina.

Hebrejski i arapski su također među najstarijim jezicima koji se još uvijek govore. Jezički korijeni ova dva afro-azijska jezika mogli bi sezati i 10.000 do 20.000 godina unatrag, ali najraniji pisani zapisi o ta dva jezika stari su „samo" oko 3.000 godina.

Je li postojao zajednički „prajezik"?

Naravno, čak i ako se ne mogu pronaći pisani dokazi, ljudi su imali složene komunikacijske sustave pomoću kojih su mogli komunicirati tisućama godina. Postoje različite lingvističke teorije o podrijetlu ljudskog jezika, ali nijedna od njih nije u potpunosti podržana.

Ljudski jezik je mogao nastati kombinacijom raznih faktora, uključujući razvoj kompleksnog mozga, društvenu interakciju i potrebu za suradnjom u lovu i sakupljanju hrane. A možda je nastao tijekom vremena iz kombinacije pokreta ruku i pokreta tijela.

Postoji i teorija da je nekoć egzistiralo ono što je poznato kao "prajezik", drevni zajednički jezik iz kojeg su vremenom nastali svi suvremeni jezici. Međutim, nema dovoljno dokaza da je takav univerzalni zajednički jezik ikada doista i postojao.

Raznolikost kroz izolaciju i migraciju

Vjerojatnije je da je u prahistorijskim društvima postojalo mnogo različitih regionalnih jezika i dijalekata, slično kao i danas. Raznovrsnost ljudskih jezika evoluirala je tijekom vremena kroz geografsku izolaciju, kulturnu razmjenu i migraciju.

Kada su skupine ljudi postale odvojene i izložene različitim sredinama, njihovi jezici su se razvijali neovisno jedni o drugima. To je dovelo do pojave mnoštva jezika koje (još) imamo danas u svijetu.