Prvi put od 2015. godine, Kina je 18. travnja ove godine izvela vojne vježbe u Tajvanskom prolazu. To je bilo upozorenje pokretu za neovisnost Tajvana, ali i pozornica za prezentaciju nove vojne tehnologije. S kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom kineska vojska se modernizirala, a preuređena je i struktura Narodne oslobodilačke armije. Xi je na 19. kongresu KP Kine rekao da bi modernizacija vojske trebala biti okončana do 2035. godine. Kina želi do 2050. postati vojna velesila. Za ambiciozne ciljeve je 2017. izdvojeno više od 150 milijardi dolara.

Regionalna sila u usponu

Prema navodima britanskog trusta mozgova Međunarodni institut za strateške studije (IISS), koji jednom godišnje objavljuje izvještaj o aktualnom stanju vojske, Kina trenutno u vojsku ulaže između 6 i 7 posto bruto društvenog proizvoda. Izvještaj pokazuje i da je Kina posljednjih godina ostvarila veliki napredak u modernizaciji zrakoplovstva i mornarice. Prednost SAD-a se smanjuje.

Primjerice, kineski borbeni zrakoplov tipa Chengdu J-20 je prvi koji je nevidljiv za radare. U kombinaciji s modernim raketama zrak-zrak i razaračima Renhai, Kina je prvi put u stanju efikasno držati protivničke snage podalje od svojih obala. Michael Chase iz Rand Corporation je za DW rekao: „Kina je postigla nevjerojatan napredak u čitavom nizu ključnih vojnih tehnologija za zastrašivanje mogućih protivnika i stekla sposobnost da pobjeđuje u budućim ratovima."

Stručnjaci su složni: modernizacija Narodne armije pokazuje da je Kina dobro shvatila koliko se moderno vođenje ratova promijenilo od osnivačkih dana te države 1927. Meia Nouwens, znanstvena suradnica IISS-a koja se bavi Kinom, rekla je za DW da se Kina priprema za potencijalne sukobe na svim područjima - na kopnu, na moru, u zraku i u kibernetskom prostoru. „Modernizacija Narodne armije je dovela Kinu u poziciju da svoje zahtjeve u regiji može i vojno poduprijeti."

Nedostatak iskustva

Ono što kineskoj vojsci još nedostaje jesu iskustvo borbe i uigrana suradnja različitih rodova vojske. Treba dodati i da korupcija i zastarjela organizacijska struktura ograničavaju udarnu snagu kineske vojske. Da bi se to promijenilo, Xi je pokrenuo veliku antikorupcijsku kampanju i počeo s reorganizacijom vojske. Ona bi nakon toga trebala biti spremna za djelovanje u svakom trenutku, i to i kada je protivnik netko tako dobro tehnički opremljen kao SAD. „Pod vodstvom Xija, Kina rješava mnoge probleme koji sprečavaju modernizaciju vojske a nemaju veze s tehnologijom", kaže Chase.

U vezi s tim, u igru ulazi i prestižni kineski projekt Novog puta svile - Kina investira milijarde u središnju i južnu Aziju, regije koji važe kao nestabilne. Da bi osigurala vlastite investicije, Kina mora biti u stanju svoje interese, ako ustreba, braniti i vojnim sredstvima - u neposrednom susjedstvu, ali i malo dalje od njega.

Globalna ekspanzija

U kolovozu  2017. Kina je otvorila svoju prvu mornaričku bazu u Džibutiju na rogu Afrike. Jasan znak da Kina želi proširiti svoj vojni utjecaj i izvan Azije i Pacifika. Studija američkog istraživačkog instituta Centar za napredne studije (C4ADS) zaključuje da 15 lučkih projekata koje financira Kina u okviru Novog puta svile nemaju za cilj takozvani ekonomski win-win scenarij, već u prvom redu zaštitu kineskih državnih interesa. „Investicije trebaju osigurati politički utjecaj, povećati kinesku vojnu nazočnost i stvoriti strateške prednosti", piše u studiji.

Modernizacija Narodne armije i sve veći vojni utjecaj predstavljaju direktan izazov za SAD i njegove saveznike. Uočena je dinamika akcije i reakcije između Pekinga i Washingtona. Tako, na primjer, SAD redovno šalje flotile i brodove u Pacifik i Južnokinesko more, a Kina sve češće šalje svoje brodove u Indijski ocean, pa i do Sredozemnog i Baltičkog mora.