« Život
objavljeno prije 1 godinu i 5 mjeseci
COOL

Kakve veze imaju boje i jezik koji govorite?

Zahvaljujući njima, možemo razlučiti zrelu bananu od one koja je još uvijek "zelena". Ili možemo u trgovini obućom tražiti imaju li za nas veličinu onih "crvenih" cipela iz izlog

Vrlo zanimljivo!
Vrlo zanimljivo! (Arhiva)
Više o

boje

,

jezik

,

govor

Iako postoji golem broj kromatskih nijansi koje možemo fizički percipirati, komunikacijska funkcija boja znači da imamo vrlo mali broj riječi koje koristimo za njihov opis. Taj fenomen se zove kategorizacija boja - radi se o grupiranju različitih nijansi u istu kategoriju, povezanu s riječju poput "zelena", "crvena", ili "plava".

To znači da svijet boja, kao i mnogi drugi oblici ljudske percepcije, može biti oblikovan kulturnim utjecajem, ali i našim individualnim iskustvom.

Koliko ima riječi za snijeg?

Vjerojatno ste čuli da Inuiti iz polarnih krajeva razlikuju mnogo različitih vrsta snijega. Jer u vokabularu svog jezika imaju desetke različitih termina za njega. Međutim, radi se o pseudoznanstvenom mitu kojeg je u prvoj polovici 20. stoljeća proširio lingvist Benjamin Whorf. On je bio strastveni pobornik teorije po kojoj jezik kojeg naučimo drastično mijenja način na koji percipiramo, pamtimo i razmišljamo o svijetu. Ta hipoteza naziva se lingvistički relativizam.

No u stvarnosti, inuitski jezik ima samo četiri osnovne riječi za snijeg, plus još nekoliko koje se dobivaju kombinacijom tih osnovnih. U engleskom jeziku, na primjer, postoji samo jedna riječ za snijeg ("snow"), ali povezivanjem s drugim riječima mogu se stvarati termini kojima se opisuju različiti oblici snijega, poput praškastog snijega ("powder snow"), ljepljivog snijega ("sticky snow") ili grubo usitnjenog snijega ("crud snow"). Zato skijaši koji govore engleski ili hrvatski ne moraju naučiti inuitski jezik da bi bili u stanju percipirati i opisati sve ove nijanse snijega.

Kako grupiramo boje?

Možemo li onda odbaciti mogućnost da naš materinski jezik oblikuje način kako percipiramo boje? Način na koji ljudi kategoriziraju boje postao je predmet vrlo aktivnih istraživanja za provjeru teze o lingvističkoj relativnosti.

Poznata studija koju su napravili antropolozi Brent Berlin i Paul Kay iz 1969. dala je vrlo vrijedan doprinos toj temi. Istraživali su vokabular koji se koristi za boje u stotinu različitih jezika i uočili da termini za boje nisu nasumično strukturirani u raznim jezicima, već da slijede predvidljivu hijerarhiju. Ako jezik ima samo dvije riječi za boje, one su uvijek crna i bijela. Ako ima tri riječi, onda su to crna, bijela i crvena. Ako ima pet riječi, onda su to prve tri, plus zelena i žuta. I tako dalje.

Ukratko, suprotno tezi o lingvističkoj relativnosti, uočen je univerzalni obrazac koji se uvijek vrti oko šest osnovnih boja koje je kao takve identificirala teorija kromatske percepcije - bijela, crna, plava, žuta, zelena, i crvena.

Koliko je plava nebesko-plava?

U engleskom u španjolskom postoji samo jedna riječ koja se koristi za plavičaste boje. No u jezicima poput ruskog, grčkog, ili turskog, postoje različiti nazivi za svijetlu nijansu plave i za tamniju plavu boju. Na primjer, u grčkom su to riječi "ghalazio" (svijetloplava) i "ble" (tamnoplava).

Nekoliko istraživanja je pokazalo da govornici tih jezika brže i pouzdanije razlikuju svijetle i tamne nijanse plave. Također je primijećeno i da više ističu razlike u percepciji između sličnih nijansi, u odnosu na govornike engleskog ili španjolskog, kao da se za njih radi o sasvim različitim bojama.

To, kao i drugi slični rezultati u raznim kategorijama boja, dovodi do zaključka da kategorizacije koje koriste pojedini jezici za nazivanje boje utječe na način na koji njegovi govornici boje percipiraju i na koji ih pamte.

Vidimo li onako kao što govorimo?

Neka recentna istraživanja pokazala su da doista postoji utjecaj materinskog jezika na način kako ljudi procesuiraju boje. Međutim, taj relativizam je daleko od Whorfove teorije.

Zapravo, uz malo treninga svatko može proširiti svoj vokabular za boje i lako naučiti razlikovati slične nijanse plave ili bilo koje druge boje, kao što je nekoliko studija dokazalo. Slično tako, čak i ljudi kojima nisu poznati razni tipovi snijega mogu ih naučiti razlikovati i pritom koristiti nazive za njih, kao što čine Inuiti ili skijaši, piše The Conversation.

Zanimljivo, u jednom istraživanju koje se bavilo govornicima grčkog koji su dugo vremena proveli živeći u Velikoj Britaniji uočeno je da imaju tendenciju da "ghalazio" i "ble" doživljavaju kao slične boje, zbog utjecaja engleskog jezika. Fleksibilnost naše percepcije omogućava nam da se prilagodimo svojoj okolini kako bismo nastavili uživati u mješavini svjetla i boje.

03.11.2022. 12:17:53
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    armando
    03.11.2022. 18:07
    grinmizna boja lijepa xcrvena i narancasta
Novi komentar
nužno
nužno