Ono što Ursula von der Leyen upravo pokušava uraditi, liči na filigranski rad na čipki. To u Bruxellesu ionako ima dugu tradiciju. Preneseno na politiku, ona upravo pokušava kreirati novu Europsku komisiju koja bi trebala stupiti na dužnost 1. studenoga. U rukama drži mnoštvo niti koje bi trebala spojiti u funkcionirajuću i čvrstu cjelinu. 26 zemalja-članica EU su do ponedjeljka imale rok za predlaganje svojih kandidata. U igri su sve, osim dvije: Velika Britanija zbog „Brexita" više ne šalje nikoga u Bruxelles. A Njemačku predstavlja - predsjednica komisije.

Žene na čelu

Ursula von der Leyen je zamolila države da joj predlože najmanje 13 kandidatkinja. Ona bi željela formirati prvu Europsku komisiju u kojoj su spolovi ravnopravno zastupljeni. Nakon što je Francuska kandidirala svoju ministricu odbrane Sylvie Goulard, broj ženskih zastupnica se povećao na 12. Ako Italija nakon prevladavanja krize vlade pošalje još jednu ženu u utrku, von der Leyen će moći ispuniti obećanje koje je dala nakon burnih izbora za Europski parlament u srpnju.

Doduše, za tako nešto bi morala naslijepo prihvatiti sve ženske kandidate, jer samo dvije države, Rumunjska i Portugal, poslale su po dvoje kandidata različitog spola, kao što je to željela Von der Leyen. I dok zemlje-članice šalju niti, vezilja Ursula von der Leyen može izabrati mustru. Ona može po svojoj volji raspodijeliti resore u novoj Komisiji - u vezi s tim ona s kandidatima trenutno vodi razgovore u Bruxellesu.

Svi bi željeli vesti...

No, zemlje članice bi takođe željele uplesti poneki konac. Gotovo sve zemlje traže da njihovi kandidati dobiju neki „važan resor", znači nešto što ima veze s privredom, trgovinom ili novcem. Zastupničke grupe u Europskom parlamentu u kojem više nema jasnih većina, moraju nakon razgovora sa svim kandidatima krajem listopada odobriti sastav Komisije u cjelini. Pritom oni međutim moga odbiti pojedine povjerenike i zatražiti zamjenu za njih, što se pri sastavljanju ranijih Komisija i dešavalo.

Trenutno se šarena mustra Ursule von der Leyen sastoji od devet konzervativaca, devet socijaldemokrata, pet liberala, jednog zelenog i jednog nacionalista. Potpredsjednici Komisije su socijaldemokrat Frans Timmermans i liberalna političarka Margrethe Vestager. Oboje su zapravo htjeli biti na funkciji koju je neočekivano dobila Von der Leyen. Da bi nekako zacijelili političke rane, sada oboje će imati istaknuta mjesta u njenom timu.

Istok želi veći utjecaj

Istočnoeuropske države-članice bi htjele imati potpredsjednike što višeg ranga, jer smatraju da pri dosadašnjem određivanju funkcija nisu bile dovoljno uzete u obzir. Predsjednik Vijeća EU će biti Belgijanac, ministar vanjskih poslova Španjolac, a predsjednica Europske središnje banke - Francuskinja. Nacionalistička vlada PiS u Poljskoj se s Von der Leyen već složila da će dobiti resor poljoprivrede, iz kojeg Poljska dobija velike subvencije. Von der Leyen se trudi s Poljskom izgraditi bolji odnos nego bivši predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker. Ona bi rado što prije smirila spor oko nepoštivanja načela pravne države u Poljskoj, pri čemu je međutim svojim kritičarima u Europskom parlamentu obećala da to neće činiti na štetu sadržaja.

Greška u mustri?

Do kraja rujna nova predsjednica Komisija mora još poraditi na sitnom vezu svoje momčadi, koju u Bruxellesu, zbog neizgovorljivosti njenog prezimena već kolokvijalno zovu "Usrulin tim". Pri izjašnjavanju u Europskom parlamentu, te u raspravi koja potom slijedi, posebno će teško biti nacionalističkim kandidatima iz Poljske i Mađarske. A poteškoće bi mogle imati i neke osobe koje važe za političke patuljke. Jedna od njih je hrvatska predstavnica Dubravka Šuica. Ona je po zanimanju nastavnica, od političkih je funkcija bila na mjestu gradonačelnice, a potom je izabrana u Europski parlament. Neko iskustvo sudjelovanja u vladi na nacionalnoj razini, ona nema. A rumunjska kandidatkinja Rovana Plumb je u svojoj zemlji morala dati ostavku na ministarsko mjesto - zbog korupcije. Za Bruxelles to baš nije najbolja preporuka. 

Među muškarcima se ističe 28-godišnji Virginijus Sinkevičius. On je član zelene Građanske stranke i ministar gospodarstva u Litvi. Zeleni poslanici Europskog parlamenta su međutim skeptični naspram njega jer smatraju da je suviše blizak američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Stoga se Sinkevičius mora dobro pripremiti za unakrsnu vatru članova nadležnih parlamentarnih odbora.

Mustra Ursule von der Leyen još nije sasvim jasna. Predsjednica Europske komisije će morati još neko vreme marljivo raditi kako bi u tu mustru mogla uvezati sve one teme, koje je označila svojim prioritetima, a to su trgovina, zaštita klime i digitalne budućnosti. Kada se radi o pravoj čipki, greške u mustri se kada je jednom gotova ne mogu tek tako prepeglati. Je li to tako i u politici?