Nakon 23 godine provedene u potpunoj izolaciji od svijeta zbog pogrešno dijagnosticirane kome, Rom Houben dao je intervju za britanski ITV.

Rom može komunicirati pomoću specijalnog računala, a pomaže mu i njegov liječnik.

˝U nekim trenucima bio sam užasno osamljen, no znao sam da moja obitelj vjeruje u mene. Samo želim uživati u životu. Primjećujem veliku razliku sada kada sam opet u kontaktu s ljudima˝, izjavio je Houben.

Njegov slučaj bacio je novo svjetlo na poteškoće na koje liječnici nailaze prilikom dijagnosticiranja nivoa svijesti pacijenata u stanjima nalik komi. Studija koju je prošle godine proveo dr. Steven Laurelys na 103 pacijenta, otkrila je da 41 posto pacijenata ima krivo uspostavljenu dijagnozu svijesti. 

˝Razlikovati vegetativno od stanja minimalne svijesti jedan je od najtežih zadataka s kojim se susreću liječnici prilikom tretmana pacijenata s poremećajem svjesnosti. Pogrešna dijagnoza može dovesti do ozbiljnih posljedica˝, objašnjava dr. Laurelys.

Caroline Schnakers, aistentica koja je radila na istraživanju zajedno s dr. Laurelysom, smatra kako je vjerojatan razlog za visoku stopu pogrešnih dijagnoza taj što ih liječnici često baziraju na ponašanju pacijenta, umjesto da koriste standardizirane testove. 

˝Procjena je obično bihevioristička. Na primjer, ako uđete u sobu, a oči pacijenta vas slijede, ili ako se nasmiješi kada kažete šalu, to znači da je svjestan. No to ne znači da će isto biti u mogućnosti sat vremena kasnije˝, objašnjava Schnakers.

Dodaje kako bi upotreba standardiziranih testova smanjila postavljanje krivih dijagnoza. Glasgow coma skala standardizirani je test koji klasificira motoričke i verbalne sposobnosti pacijenta. Široko je upotrebljavan do 2000., no Schnakers kaže kako se njime može uspostaviti i kriva dijagnoza.

˝U našoj smo studiji upotrebljavali JFK Coma Recovery Scale-Revised (CRS-R), koji je standardizirani test za detektiranje znakova svijesti kod osobe koja se oporavlja od kome. Vrlo je osjetljiv i pomoću njega se može izbjeći kriva dijagnoza u odnosu na Glasgow coma skalu.˝

Dijagnozu može zakomplicirati i drugo stanje poznato i kao locked-in sindrom. U takvom stanju pacijetni su totalno svjesni svoje okoline, no imaju minimalne reflekse, tj. mogu samo trepnuti očima. Houben je bio upravo u takvom stanju. No njegovu dijagnozu otežala je i činjenica da je djelomično paraliziran, pa nije bio sposoban pokazati nikakve motoričke reakcije.