Polje u blizini lokacije njemačke vojske (Bundeswehr) u Rotenburgu, istočno od Bremena. Dron s rasponom krila od oko jednog metra polijeće uz glasno brujanje. On kreće u potjeru za manjim dronom koji je lansirao tim tvrtke Argus Interception na čelu s direktorom Svenom Steingräberom.

Mali dron treba simulirati špijunski dron, objašnjava Steingräber. "Cilj je danas uhvatiti taj dron, transportirati ga i sigurno spustiti." I to pomoću velikog presretačkog drona koji je tim godinama razvijao. On bi trebao autonomno pratiti neprijateljske male dronove i hvatati ih mrežom.

Zvuči kao iz filma o Jamesu Bondu, ali tim Argus Interception uvjeren je da će demonstracija uspjeti - i da su kreativna rješenja nužna s obzirom na ovu novu prijetnju iz zraka.

Nepoznati dronovi iznad baza Bundeswehra

Početkom godine Bundeswehr je prijavio da su uočeni nepoznati dronoviiznad nekoliko njegovih lokacija u Njemačkoj, uključujući vojni aerodrom Manching kod Ingolstadta i bazu Schwesing u Schleswig-Holsteinu, gdje se ukrajinski vojnici obučavaju za korištenje sustava protuzračne obrane Patriot.

Stručnjaci su izrazili sumnju da bi iza incidenata mogle stajati ruske obavještajne službe. Rezultati obrane dosad su bili razočaravajući: nijedan dron njemačke vojske nije ih uspio presresti. A ta uočavanja, priznaje Bundeswehr, samo su neka od nekoliko stotina incidenata proteklih godina, pri čemu je navodno presretnut samo jedan dron.

Dronove obarati mikrovalovima

Drugu metodu testira Marian Lanzrath, znanstvenik iz Fraunhofer instituta INT u Euskirchenu. Riječ je o visokoučinkovitim mikrovalovima. Njegov sustav funkcionira po istom principu kao kuhinjski uređaji, ali je znatno veći i ima stostruko veću snagu.

Elektromagnetski valovi napadaju elektroniku dronova i uzrokuju njihov pad. "Imali smo sve, od zapaljenih baterija do uništenih rotora ili rotorskih motora - cijeli spektar mogućih oštećenja", izvještava Lanzrath o rezultatima svojih testova. Ističe kako, primjerice, američka vojska već posjeduje prototipove mikrovalnih topova.

No ta tehnologija ima manu: mikrovalovi se, doduše, usmjeravaju antenom prema cilju, ali mogu promašiti cilj ili se raspršiti i tako oštetiti i vlastitu elektroniku.

Radar, Lidar i kamera s umjetnom inteligencijom

Tim tvrtke Argus Interception želi izbjeći takve kolateralne štete pomoću svog presretačkog drona. Tijekom demonstracije tim prikazuje koliko je jednostavno uhvatiti dron. Njihov dron prati špijunski dron uz pomoć ugrađenog radara, Lidara - dakle laserskog skenera - i kamere koju podržava umjetna inteligencija. Ti senzori omogućuju presretačkom dronu da prepozna napadački dron, razlikuje ga od drugih letećih objekata i automatski ga prati. To bi trebalo funkcionirati pri brzinama do 100 kilometara na sat.

Jedan klik mišem u specijalnom softveru dovoljan je da se presretački dron automatski približi špijunskom dronu na nekoliko metara. Tada samostalno, pomoću stlačenog zraka, izbaci mrežu dugu i široku četiri metra. Špijunski dron se zaplete u mrežu, njegovi rotori se odmah zaustavljaju i on pada u mrežu koja visi ispod presretačkog drona. Pritom nijedan dio olupine ne pada na tlo.

Neprijateljski dron se također može, dok visi u mreži, transportirati do sigurnog mjesta za odlaganje - na primjer ako postoji sumnja da nosi eksploziv.

Obrana od dronova - složena i skupa

Koliko god tehnologija bila impresivna - ona ima svoju cijenu. Samo jedan presretački dron košta šestoznamenkasti iznos. A tu su još i obučeno osoblje te radarska stanica na tlu. Jer da bi neka obrambena mjera bila učinkovita - bilo presretački dron ili jammer - prvo se mora uočiti napadački dron. Za to su, primjerice, potrebni radari visoke rezolucije ili optički sustavi za detekciju.

Sve to bi moralo biti stacionirano na svakoj lokaciji tzv. kritične infrastrukture. To pokazuje: učinkovita obrana od dronova bit će složena i skupa.

Autonomni dronovi izmiču obrani

Trenutno se policija i Bundeswehr oslanjaju na tzv. jammer - uređaj koji ometa radio vezu između drona i operatera. No to nije dovoljno kod vojnih špijunskih dronova. Oni mogu letjeti autonomno i ne trebaju radio vezu.

Inženjer Gerd Scholl sa Sveučilišta Helmut Schmidt u Hamburgu objašnjava: "Ti dronovi dolaze s vlastitom kartom, navigiraju samostalno i biraju ciljeve pomoću umjetne inteligencije. S ometanjem signala tu se ne može puno postići."