« Život
objavljeno prije 3 mjeseca i 22 dana
ANALIZA

Kako se glazba sluša u Hrvatskoj?

Rezultati istraživanja su pokazali kako je Hrvatima glazba važna u životu te kako pozitivno djeluje na njihovo mentalno zdravlje, a pozdravljaju i činjenicu kako danas ima više načina za slušanje glazbe nego ikada prije

Što se sluša i kako?
Što se sluša i kako? (Arhiva)
Više o

Hrvatska

,

glazba

,

streaming glazbe

Hrvatska diskografska udruga (HDU) u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) predstavila je u utorak u prostorijama HUP-a u Zagrebu Istraživanje o navikama slušanja glazbe u Republici Hrvatskoj, koje je provedeno u srpnju ove godine od strane agencije Hendal. Istraživanje, drugo po redu i jedino ovakvo provedeno u Hrvatskoj, ponovno je potvrdilo koliko je važna uloga glazbe u našim životima.

Istraživanje je imalo za cilj utvrditi na koji se način glazba sluša, koliko često i iz kojih izvora, s posebnim osvrtom na pitanja vezana uz korištenje digitalnih glazbenih servisa. Također, bilo je važno ustanoviti i koji su stavovi ispitanika prema intelektualnom vlasništvu, a s obzirom na značajnu povezanost mlađe populacije s glazbom posebnu važnost dali smo ispitivanju mladih u dobi od 12 do 15 godina" istaknula je Maja Vidmar Klarić ispred Hrvatske diskografske udruge te dodala kako su „rezultati ovog istraživanja utoliko značajniji i jer ih je moguće komparirati s rezultatima istog istraživanja provedenog 2018. godine."

Rezultati su pokazali kako je Hrvatima glazba važna u životu slušajući je 16,4 sata tjedno, a 85% ispitanika je potvrdilo kako glazba pozitivno utječe na njihovo mentalno zdravlje. 90% ispitanika smatra da danas ima više načina za slušanje glazbe nego ikada prije te se glazba u prosjeku sluša na 5 različitih načina. Značajan pomak dogodio se kod korištenja digitalnih glazbenih streaming servisa pa tako 95% ispitanika poznaje barem jedan streaming servis, a u odnosu na 2018. godinu značajno je porasla i konzumacija glazbe preko glazbenih streaming servisa (44% ispitanika sluša glazbu na plaćenim streaming servisima). Mladi od 12 do 15 godina pokazuju nešto drugačije navike: dominantni načini slušanja glazbe su besplatni Youtube streaming (80%), a 70% mladih sluša glazbu i na plaćenim servisima. Također, među mlađom populacijom često je i slušanje glazbe na društvenim mrežama.

Radio i plaćeni servisi imaju najveći udio svakodnevnih korisnika - oko 80%, a i dalje je besplatno streamanje glazbe najkorišteniji i najprihvatljiviji način dolaženja do glazbe. Kao najčešći razlog nekorištenja plaćenih glazbenih servisa ispitanici ističu dostupnost glazbe na besplatnim servisima, poput Youtube-a.

Do nove glazbe Hrvati dolaze putem radija, besplatnog video streama, TV-a i društvenih mreža, a mladi ističu kako im je glavni izvor za nalaženje nove glazbe besplatni streaming te kratke forme na Tik Toku.

Hrvatski građani podjednako slušaju domaću i stranu glazbu, dok glazbu iz regije sluša oko 42% ispitanika. U uzorku mladih veći je udio slušanja strane glazbe u odnosu na domaću. Top tri glazbena stila hrvatske glazbe su pop, rock i narodna glazba (a kod mladih i hip-hop).

Dodatno, 73% ispitanika navodi i kako im je poznat pojam intelektualnog vlasništva te se slažu s tvrdnjama kako bi kreativna industrija i umjetnici trebali moći živjeti od svog rada. Oko polovice ispitanika (značajno više nego u 2018.) slaže se i kako zaštita intelektualnog vlasništva podržava gospodarstvo te utječe na kulturu i kreativnost.

Cijela kreativna industrija kojoj glazba pripada značajno sudjeluje u hrvatskoj ekonomiji. Ono što nedostaje je strategija za razvoj kulturnih i kreativnih industrija i sustavno promišljanje kako joj pomoći i još snažnije razvijati. Mi u HUP-u ćemo ustrajno raditi da u tome pomognemo svim akterima u kreativnim i kulturnim industrijama", istaknula je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

Nakon predstavljanja rezultata Istraživanja uslijedila je i panel rasprava na temu „Glazba i identitet: kako glazba oblikuje naše živote?" koja je okupila relevantne dionike iz područja autorskog i srodnih prava, gospodarstva, znanosti i glazbene industrije. Na panelu su sudjelovali Jasminka Martinović, direktorica granske udruge Kreativnih i kulturnih industrija pri HUP-u, Dario Draštata, član Upravnog odbora Hrvatske diskografske udruge, predsjednik Regionalne udruge nezavisnih glazbenih izdavača i predsjednik Upravnog odbora IMPALE (Europske udruge nezavisnih glazbenih izdavača), Nenad Marčec, glavni direktor ZAMP-a, Marko Kutlić, autor i glazbenik te Marija Žagmešter Kemfelja sa odjela za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, dok je razgovor moderirala novinarka Ivana Brkić Tomljenović.

08.11.2023. 10:29:00
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    armando
    08.11.2023. 14:15
    80 90e najslusanije
Novi komentar
nužno
nužno