Poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) jedan je od najčešćih neuroloških poremećaja koji utječe na djecu, ali i na odrasle. Simptomi ADHD-a često uključuju poteškoće s održavanjem pažnje, impulzivno ponašanje i hiperaktivnost. Iako mnogi ljudi s vremena na vrijeme iskuse slične poteškoće, kod osoba s ADHD-om ti simptomi su stalni, izraženiji i ometaju svakodnevno funkcioniranje.

Ako se pitate imate li ADHD, važno je znati da samo stručna osoba može postaviti službenu dijagnozu. Ipak, postoji nekoliko koraka i znakova koji vam mogu pomoći da procijenite trebate li potražiti stručnu pomoć.

1. Prepoznavanje simptoma

Glavni simptomi ADHD-a dijele se u tri kategorije:

• Nepažnja: teškoće u održavanju fokusa, lako ometanje, često gubljenje stvari, problemi s organizacijom i zaboravljivost.

• Hiperaktivnost: nemogućnost dugog sjedenja mirno, osjećaj unutarnjeg nemira, pretjerano pričanje ili osjećaj stalne potrebe za kretanjem.

• Impulzivnost: prekidanje drugih u razgovoru, donošenje odluka bez razmišljanja o posljedicama, teškoće u čekanju reda.

Ako prepoznajete više simptoma iz ovih kategorija koji vam otežavaju svakodnevne aktivnosti, to može biti znak da je potrebno dodatno istražiti mogućnost ADHD-a.

2. Samoprocjene i online testovi

Postoje mnogi online upitnici i alati za samoprocjenu koji vam mogu pomoći u prepoznavanju mogućih znakova ADHD-a. Iako rezultati ovih testova nisu dijagnoza, mogu vam biti korisni kao prvi korak. Ako rezultati ukazuju na povišen rizik, preporučljivo je obratiti se stručnjaku.

3. Razgovor sa stručnjakom

Psihijatar, psiholog ili neurolog educiran za dijagnosticiranje ADHD-a može provesti detaljnu procjenu. Dijagnoza obično uključuje razgovor o simptomima, medicinsku i obiteljsku povijest, kao i upotrebu standardiziranih dijagnostičkih alata.

4. Usporedba s djetinjstvom

ADHD često započinje u djetinjstvu. Ako ste i kao dijete imali problema s pažnjom, organizacijom, ili ste bili vrlo aktivni, to može biti dodatni pokazatelj. U nekim slučajevima simptomi se mogu ublažiti s godinama, ali često ne nestaju u potpunosti.

Zaključak

Ako sumnjate da imate ADHD, najvažnije je ne donositi zaključke sami. Iako samoprocjena može biti koristan prvi korak, za točnu dijagnozu i odgovarajući plan liječenja potrebno je savjetovati se s kvalificiranim stručnjakom. Rana identifikacija i pravilna podrška mogu značajno poboljšati kvalitetu života.