28 ministara financija država članica raspravljalo je u nedjelju (9.4.) o tome kako otežati međunarodnim koncernima izbjegavanje plaćanja poreza. Sastanak je održan na Malti, državi koja trenutno predsjeda EU-om, ali koja je također i jedna od onih članica koje se smatra svojevrsnim poreznim oazama. Tu su porezne stope za poduzetnike relativno niske, a porezni propisi se, kako su komentirali pojedini europski diplomati na rubu sastanka, mogu vrlo „kreativno tumačiti".

Naravno, malteški ministar financija Edward Scicluna opovrgava te optužbe i naglašava da se i on zalaže za pravedno oporezivanje velikih tvrtki koje su do sada uspijevale izbjegavati poreze prebacivanjem dobiti iz jedne tvrtke kćeri u drugu širom Europe. „No nužna je i porezna sigurnost", upozorava ministar zajedno sa svojim kolegama iz drugih manjih članica EU-a, poput Belgije i Luksemburga. „Porezne zakone se ne može mijenjati svakih pet minuta", istaknuo je i belgijski ministar financija Johan Van Overtveldt i dodao: „Ne treba prenagliti."

Zajednički protiv izbjegavanja oporezivanja

Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble ne dijeli to mišljenje, nego kaže da pitanje porezne sigurnosti „ne smije biti izgovor za obranu neuravnoteženosti u sustavu i nepravedne porezne sustave". On je obećao da će se energično zauzeti za sprječavanje zlouporabe u poreznom pravu.

Već godinama postoji tzv. BEPS inicijativa Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i skupine G-20 čiji je cilj borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza. Ta inicijativa predviđa da bi poduzeća ubuduće porez plaćala u zemlji u kojoj ostvare dobit. No provedba tog prijedloga nije jednostavna. Ministri financija članica EU-a su upozorili da to može biti učinkovito samo ako se tog pravila budu pridržavali i Amerika i Azija. 

Kao što je uobičajeno na informativnim susretima ministara, nisu donošene nikakve odluke nego je cilj prije svega bila razmjena mišljenja o nekoliko važnih tema.

Različitim brzinama do istog cilja?

Ministri su razgovarali i o budućnosti EU-a i zajedničke valute euro, i to u svjetlu zajedničke deklaracije iz Rima, koju su šefovi država i vlada usvojili krajem ožujka. Njome se predviđa mogućnost da se države članice ubuduće integriraju u Uniju različitim tempom, ovisno o svojim željama i mogućnostima. „Različite brzine ne moraju razdvajati Europu, nego ju mogu čak napraviti učinkovitijom", rekao je njemački ministar financija na sastanku u glavnom gradu Malte Valletti. No on je istodobno priznao da tu postoje granice određene postojećim europskim ugovorima. Primjerice, za uspostavu zajedničkog ministra financija eurozone ili zajednički proračun trebalo bi mijenjati ugovore, a za to u ovom trenutku nema širokog konsenzusa. „Moramo primijeniti pravila koja sada imamo", rekao je Wolfgang Schäuble.

To vrijedi i za spašavanje banaka u pojedinim državama članicama. Tako je definitivno odbačen prijedlog Europskog bankovnog nadzora da se osnuje zajednička „Bad Bank" koja bi preuzela sve loše kredite poslovnih banaka u eurozoni, što bi pomoglo u saniranju bilanci tih banaka. No tome su se usprotivile zemlje sa sjevera Europe, među kojima i Njemačka. One su odbile preuzeti odgovornost za nenaplative kredite iz Grčke ili Italije. Takvih je kredita u grčkim bankama 47 posto, a u Njemačkoj samo tri posto.