Alphabet, matična kompanija velikog Googlea, ima velikih problema s optužbama za narušavanje privatnosti korisnika jer ih prati na razne načine te na tome temelji poslovanje. Samo, to je došlo do tolike razine da ni najveći stručnjaci više ne znaju na koji način se to narušavanje privatnosti odvija.

Primjerice, krajem kolovoza, na sudu u američkoj Arizoni, javno je predočena e-mail poruka iz 2018. jednog od inženjera u kompaniji. U njoj piše da bi, primjerice, isključenje lokacija na uređaju trebalo značiti da su one isključene, a ne da su "isključene, osim u određenim uvjetima".

"Trenutno korisničko sučelje kao da je dizajnirano kako bi omogućilo to što se traži, ali istovremeno kako bi i onemogućilo da itko shvati kako se tako nešto može omogućiti u potpunosti", stoji u e-mail poruci neimenovanog autora.

Zapravo sve to ne čudi, osnivač i prvi čovjek Facebooka Mark Zuckerberg još 2010. je tvrdio da ljudi ne žele privatnost.

Temeljio je to na činjenici da privatnost samoinicijativno postavljaju na profile. Zanemario je pritom tu činjenicu da ljudi to čine upravo samoinicijativno i svjesno, a ne da to čini netko umjesto njih, na načine koje ne razumiju i nisu odobrili.

Identično se ponaša Google, kao i Microsoft, Amazon... te brojni drugi tehnološki velikani. Dugo su bili uvjereni da pružanjem "besplatne" usluge imaju pravo činiti s podacima što god žele, no sve se polako mijenja. Ili se promijenilo.

"Naša misija je osigurati privatnost", ističe u posljednje vrijeme izvršni direktor (CEO) Googlea Sundar Pichai.

Ali, ako je suditi prema onome kako funkcionira Google, iza te izjave stoji "ali", a iza tog "ali" stoji nešto nerazumljivo, što ne razumiju ni najveći umovi kompanije...