Europska komisija izložila je plan novih poreznih mjera kojima želi ograničiti prostor multinacionalnim kompanijama za smanjenje poreznih obveza kroz 'kreativno računovodstvo'.

Komisija se sprema 17. lipnja predstaviti detaljan plan novih mjera u području porezne politike, čiji je nacrt dovršila sredinom ovoga tjedna, nakon što je u ožujku odlučila da će članice Europske unije morati razmjenjivati informacije o poreznim aranžmanima sklopljenim s vodećim korporacijama.

U Komisiji su se složili u pogledu nužnosti suzbijanja izbjegavanja plaćanja poreza pomoću ponovnog povezivanja oporezivanja s mjestom gdje neka kompanija stvarno posluje. EK želi oživjeti prijedlog iz 2011. godine o uvođenju zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit, odnosno zajedničkog seta pravila koje kompanije koje posluju u EU mogu koristiti pri izračunu oporezive dobiti.

Preme tom bi prijedlogu kompanije kod izračuna poreznih obveza morale postupati u skladu sa samo jednim sustavom u EU, a ne se rukovoditi različitim pravilima u pojedinačnim zemljama članicama. Uz to, moći će ispuniti samo jednu prijavu za povrat poreza za cjelokupne svoje aktivnosti u zemljama Unije.

U Komisiji su svjesni da konsolidacija poreznih osnovica unutar EU neće ići glatko, a zemlje članice morat će se dogovoriti oko načina distribucije poreznih prihoda, što do danas još nisu učinile. Poštivanje sustava konsolidirane porezne osnovice morat će biti obvezno, smatraju u Komisiji, ali i napominju da to zahtijeva ambiciozan i realističan pristup. Realističan u smislu da će trebati ishodovati jednoglasno odobrenje Vijeća, kako bi se potom dobila potpora svih država članica.

Zastupnici u Europskom parlamentu iz redova konzervativnih i stranaka reformista, među kojima je i vladajuća stranka konzervativaca u Britaniji, poručili su da se protive uvođenju jedinstvene porezne osnovice za korporacije jer bi to, po njihovu mišljenju, bio samo uvod za uvođenje harmoniziranih poreznih stopa.

Novim mjerama Europska komisija želi spriječiti agresivne planove poreznih obveza kojima se služe multinacionalne kompanije, poput umjetnog prebacivanja dobiti u zemlje s najnižim porezima, odnosno dogovaranja povoljnih poreznih aranžmana, poput onih koji su otkriveni u skandalu zvanom LuxLeaks, u kojem su luskemburške vlasti pogodovale velikim multinacionalnim kompanijama kako bi platile što manji porez.