Južnoafrička Republika slavi u četvrtak 20. godišnjicu oslobođenja "ikone pomirbe" Nelsona Mandele, čina kojim je počeo pad sramnog režima apartheida, no tada ponosna država danas je podijeljena između bogatih i siromašnih i teško se rješava tereta naslijeđa, pišu agencije.

Zbog krhka zdravlja 91. godišnji Mandela neće sudjelovati u svečanostima u nekadašnjem zatvoru Victor Verster odakle je 11. veljače izašao na slobodu, objavila je stranka Afričkog nacionalnog kongresa (ANC), kojoj je Mandela nekad predsjedao.

"Jedina aktivnost kojoj će Madiba (ime klana kojemu pripada) prisustvovati jest govor naciji što će ga u četvrtak navečer u parlamentu", održati Jacob Zuma, četvrti južnoafrički predsjednik nakon ukidanja apartheida, prenosi njemačka agencija dpa.

Umjesto Mandele, 500 metara od zatvora do slobode simbolično će prehodati njegova tadašnja supruga Winnie Madikizela-Mandela, koja ga je toga dana pratila na tomu putu. U tom je zatvoru Mandela je proveo posljednje od 27 ukupno godina u zatvoru na koji je osuđen jer se suprotstavio režimu segregacije, vladavine bjelačke većine.

Mandeli, rođenom 18. srpnja 1918., otac je nadjenuo ime Rolihlahla, "onaj koji donosi probleme" na jeziku xhosa, a učitelj mu pridodao ime Nelson. On je svoj buntovnički duh pokazao već na studiju, piše agencija AFP u biografiji. Kao odvjetnički pripravnik ušao je u ANC i preuzeo vodstvo stranke 1948. kada je režim institucionalizirao apartheid. Bio je mnogo puta hapšen i osuđivan. Predsjedao je ANC-om kada je stranci zabranjen rad 1960., te je prešla u ilegalnu oružanu borbu.

Nakon što mu je izrečena kazna doživotnog zatvora poručio je da je spreman i umrijeti za svoj najveći ideal: slobodno i demokratsko društvo u kojem će svi živjeti skladno i s jednakim šansama.

Od 1985., apartheid je počeo slabiti pod pritiskom međunarodnih sankcija i neumorne borbe protivnika režima, te je "zatvorenik 46664" 11. veljače 1990. napustio zatvor i počeo pregovore s Frederikom de Klerkom, zadnjim predsjednikom iz režima apartheida, zbog čega su obojica primili Nobelovu nagradu za mir 1993. godine.

Pobjednik prvih višerasnih izbora 27. travnja 1994., Mandela je postao prvi crnački predsjednik, a povjerenje bijelaca uspio je steći jer je bio lišen svakog osjećaja gorčine i osvete, piše agencija AFP. "Svjetska ikona pomirbe", tako ga je definirao anglikanski nadbiskup Desmond Tutu, jer je Mandela znao kako bez osvete svoju podijeljenu zemlju preobraziti u stabilnu višerasnu demokraciju.

"Mandelin šarm, humor te iskrena briga za sunarodnjake činila je da je svaka njegova zadaća bila nešto posebno", prenosi Reuters sjećanja novinara Mariusa Boscha koji je tada pratio tada Mandelin rad. "Po završetku prve konferencije za novinare koju je održao kao slobodan čovjek, spontano su mu zapljeskali brojni okupljeni novinari, nešto što nikada prije ni poslije nisam vidio", prisjeća se Bosch.

Današnja Južna Afrika suočena je s pitanjem može li posao započet u veljači 1990. završiti ili barem unaprijediti, piše agencija dpa i podsjeća da je cilj ANC-a bio dvostran: emancipirati crne stanovnike politički, ali i gospodarski. Danas oni uživaju pravo glasa, no osuđeni su i dalje na siromaštvo crnačkih prigradskih naselja (township) gdje su nekad morali živjeti, a zemlja se mukotrpno bori s nasljeđem segregacijskog režima.

U prirodno bogatom JAR-u, koji je prvi svjetski proizvođač platine, zlata i kroma, polovicu stanovnika živi ispod praga siromaštva, a bez posla je svaki četvrti radno sposoban stanovnik.

Od 24,5 posto nezaposlenih, tri četvrtine su mlađe od 35 godina, prenosi dpa i dodaje da se mnogo novca ubrizgava u obrazovni sustav koji se bori s nasljeđem apartheida, radeći sa slabo plaćenim i nedovoljno osposobljenim učiteljima, pa i rezultati izostaju.

Bez posla mladi se okreću kriminalu i s oko 50 ubijenih svakoga dana JAR je u svijetu među prvima po stopi smrtnosti, a jaz između bogatih i siromašnih produbljuje se unatoč ulaganju u socijalne programe.

Lani je uz Brazil JAR zauzeo vrh ljestvice među državama s najvećim nejednakostima u plaćama.

"Oživimo veličanstvenu budućnost o kojoj smo sanjali 2. veljače (dan objave da će Mandela biti oslobođen)", piše u uvodniku list Sunday Times uoči godišnjice. "Moramo izaći iz zatvora naših prošlih uspjeha", napisao je u istome listu romanopisac Njabulo Ndebele i objasnio: "Dobro je slaviti prošle uspjehe, ali je fatalno tražiti da se ponove u drugim okolnostima".

Frans Cronje iz instituta za rasne odnose drži da je rješenje za jačanje Južnoafrikanaca uspješno odupiranje lažnim obećanjima kojima ih je godinama ušuškavao paternalistički ANC. Jedno od takvih nerealnih obećanja je najava predsjednika Zume o stvaranju pola milijuna radnih mjesta u 2009., ali je, prema nekim procjenama, BDP je prepolovljen zbog globalne krize.

Francuski AFP prenosi ocjene običnih stanovnika koji dijele osjećaje razočarenja i beznađe. "Jednako sam siromašna, bez posla i kuće, ništa se nije promijenilo", rekla je jedna 73-godišnja prodavačica. "Mandela odlično obavio svoj posao no oni koji su ga naslijedili loše su radili. Više nisu u dodiru s narodom", rekla je. (hina/metro-portal)