Najviši dužnosnici BiH, predvođeni predsjedateljem Predsjedništva Draganom Čovićem i predsjedateljem Vijeća ministara Denisom Zvizdićem, uručili su odgovore na pitanja predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru, koji predvodi europsku delegaciju u petodnevnoj turneji po balkanskim državama. Ceremoniji je prisustvovao i Johannes Hahn, povjerenik Europske komisije za proširenje.

"Zahvalni smo svima u BiH što danas imamo priliku da predajemo odgovore na Upitnik Europskoj komisiji. Bio je to ogroman posao, koji smo radili 14 mjeseci, uvažavajući uvjete djelovanja u BiH", naglasio je Čović obraćajući se novinarima nakon ceremonije primopredaje Upitnika u zgradi državnog Predsjedništva u Sarajevu.

Obraćajući se novinarima Juncker je pohvalio rad bh. administracije, ističući kako je "impresioniran obavljenim poslom". "Ovo je važan dan za BiH i za Europu, koje će od sada pa nadalje ići zajedno", poručio je Juncker. Mjesta, bar sudeći prema njegovim riječima, ipak nema za preveliku euforiju. On, naime, nije mogao precizirati približan datum kada bi BiH eventualno mogla dobiti status zemlje kandidata za EU.

Bez datuma za status kandidata

"Srž je važnija od datuma. Ne mogu vam obećati i dati datum kada će BiH postati zemlja kandidat. Proučit ćemo sve odgovore koje ste nam dali i ako bude dodatnih pitanja, poslat ćemo ih nadležnim službama. Idemo korak po korak i vidjet ćemo kako će se stvari razvijati", objasnio je predsjednik Europske komisije.

Juncker je nešto rječitiji bio obraćajući se predstavnicima oba doma Parlamentarne skupštine BiH, te skoro 500 uzvanika, među kojima i liderima dva bh. entiteta, te ponovo članovima Predsjedništva BiH i Vijeća ministara. Suptilno, ali dovoljno direktno im je poručio da bh. političari zemlju mogu dovesti do punopravnog članstva u Europskoj uniji jedino ako nadvladaju podjele i počnu govoriti "jednim glasom", a sve u interesu onih koji su ih birali - građana BiH.

"Zbog građana ste ovdje. Zbog građana sve ovo radimo... Želio bih da radite s nama, kako bi BiH što prije došla do statusa kandidata", rekao je Juncker obraćajući se dužnosnicima u Parlamentu BiH i upozorio ih: "U EU-u nikad ništa nećete postići ako nešto ne date, ne uradite, ako ne uložite napore... a to su reforme, da premostite razlike, da govorite jednim glasom."

Dodao je da podjele vode paralizama, što je "loše za građane BiH, jer ih usporava na putu k EU-u". Na Upitnik, kao i na procese koji slijede, naglasio je, treba gledati kao na politički projekt, te stoga sve snage usmjeriti u tom smjeru i ujediniti se na putu k EU-u.

Nadići neprijateljstva

To se posebno duguje, kako je naglasio, mladima, "kojima moramo osigurati budućnost". Kao posebnu poruku i priliku da se pokaže glas mladih, glas "tolerancije, poštivanja različitosti i suživota u miru", Juncker je naveo Europsku olimpijadu mladih (EYOF), koja bi u veljači iduće godine, 35 godina nakon XIV. Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu i 24 nakon rata u BiH, trebala biti održana u Sarajevu i Istočnom Sarajevu. Upravo tu će biti prilika, kako je naveo, da se pokaže duh Europe - projekt pomirenja u jedinstvu, poštujući različitosti.

U tom smislu, ponovo je naglasio važnost odbacivanja nacionalizma i nepravilnog uspoređivanja nacionalizma i patriotizma. Naglašavajući kako je i sam ponosni Luksemburžanin, dodao je da mu to ne predstavlja prepreku da voli i zalaže se za Europu. "Mrzim čuti govor nacionalizma i uvijek ću se boriti protiv toga, jer to je suprotno europskim i demokratskim vrijednostima."

Svojim govorom Jean-Claude Juncker je na sve načine nastojao državnim i entitetskim dužnosnicima predočiti što im je raditi, iznad svega nadvladati nesuglasice i inate koji iz godine u godinu sve više podrivaju odnose u BiH. "Mir je puno više nego prestanak neprijateljstava. To je svakodnevna hrabrost kako bismo nadvladali neprijateljstva."

Osigurati vladavinu zakona

Osim svladavanja političkih problema, BiH, kako je naglasio, na putu k EU-u čeka i još dosta posla na raščišćavanju nekih drugih problema, prije svega osiguranje vladavine prava, što uključuje odlučniju "borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, te provođenje odluka sudova". S tim u vezi osvrnuo se i na promjene Izbornog zakona, u vezi kojeg je istakao da "se moraju tražiti kompromisi", a da je jedan od njih i izmjena spornog zakona.

Juncker je također upozorio bh. dužnosnike na nužnost političke rasprave, kao i na nužnost da građani BiH budu u fokusu njihovog djelovanja, odnosno da im se osigura nesmetana mogućnost rada, kvalitetnog školovanja, zdravstva, pristup novim tehnologijama, pravda...

Osim unutarnjih problema BiH će se, prema Junckerovim riječima, morati pozabaviti i rješavanjem teritorijalnih konflikata sa susjednim zemljama. O tim pitanjima, kako je ranije najavio predsjedatelj državnog Predsjedništva Čović, uskoro bi moglo biti riječi na tripartitnom sastanku lidera BiH, Hrvatske i Srbije.

Sve u svemu, EU računa na BiH koja je, kako kaže predsjednik Europske komisije, "dio Europe, dio njezine povijesti, kulture, tradicije...". Naglašavajući kako će EU s BiH kao članicom jednog dana biti bogatija, Jean-Claude Juncker na kraju je dodao kako do članstva u EU-u BiH ipak treba "puno strpljenja".