Predsjednik Republike Ivo Josipović sazvao je danas sjednicu Gospodarskog savjeta na kojoj se raspravljalo o stanju na hrvatskom tržištu rada te najavio da će uskoro na temelju rasprave izaći s prijedlozima za Vladu i one koji su zaduženi za provedbu politike zapošljavanja.

Josipović je posebno važnim ocijenio pitanje obrazovanja, odnosno puno veće povezanosti obrazovnog sustava s gospodarstvom, kao i potrebu cjeloživotnog obrazovanja.

Prezentaciju o specifičnostima hrvatskog tržišta rada održala je Sanja Crnković Pozaić naglasivši hrvatske probleme sa strukturnom nezaposlenošću, jer kada bi sutra i otvorili 100.000 radnih mjesta, ne bi ih lako popunili zbog neadekvatne obrazovne strukture nezaposlenih.

Zapošljivost je snažno vezana uz obrazovanje, a kod nas više od polovice neaktivnog stanovništva ima tek osnovno ili niže obrazovanje. Poželjna politika zapošljavanja trebala bi se temeljiti na tzv. fleksigurnosti koja će, s jedne strane, omogućiti fleksibilnost tržišta rada i motivirati na gospodarski rast i zapošljavanje, a s druge strane pružiti sigurnost radnicima da neće olako gubiti posao, kao i da ih čekaju druga radna mjesta.

Posljednjih je godina čak 80 posto novih ugovora o radu sklopljeno na određeno vrijeme, što unosi strah i nesigurnost među radnike, a radnik bez barem temeljne sigurnosti ne može dobro raditi, upozorila je Crnković Pozaić.

Takvo stanje i ekonomska kriza potiču ponovan rast sive ekonomije koja bi, u slučaju da država pronađe rješenje za taj problem, mogla biti "vrelo gospodarskih aktivnosti". Crnković Pozaić smatra da se protiv sive ekonomije treba boriti legalizacijom a ne kažnjavanjem. Porezne stope treba smanjiti, tako da se svakome isplati legalno raditi, a poreznu osnovicu proširiti, pa će se i proračun bolje puniti, kaže ona.

Predsjednik Josipović upitao je u vezi toga treba li uvesti nove oblike poreza, poput poreza na imovinu, te istovremeno sniziti osnovicu jer je za njega paradoksalno da "čistačica plaća do 30 posto poreza i prireza, dok poduzetnik za kojeg ona radi plaća svega 20 posto poreza na dobit".

Protiv poreza na imovinu, kao i povećanja najviših poreznih stopa izjasnio se čelnik Hrvatske udruge poslodavaca Ivica Mudrinić upozorivši da su porezi već previsoki, pa nam zbog toga ne dolazi strani kapital. Mudrinić smatra da je najveći hrvatski problem previsoka javna potrošnja koja potiče preveliko porezno opterećenje, a posljedica je nekonkurentnost gospodarstva.

Tome se pak usprotivio Vilim Ribić, sindikalni predstavnik, ustvrdivši kako u Hrvatskoj postoje "tri lažne mantre" koje šire mediji u službi kapitala.

To su mantre o prevelikoj javnoj potrošnji, iako Hrvatska troši manje od razvijenih europskih zemalja, katastrofalnoj neefikasnosti javnog sektora, iako su ljudi u tom sektoru potplaćeni, te nečuvenom broju zaposlenih u javnim i državnim službama, iako je hrvatski broj od 250.000 zaposlenih ispod europskog prosjeka.

Daljnje smanjivanje javne potrošnje značio bi demontažu socijalne države, upozorio je Ribić te podržao ideju o uvođenju poreza na imovinu i jače oporezivanje bogatih. (hina/metro-portal)