Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović izjavio je danas kako je prijedlog rebalansa proračuna posljedica lošeg i teškog stanja u gospodarstvu te da je hrvatsko gospodarstvo "kroz dugi niz godina jedno zapušteno polje".

Napominjući da je sa svojim savjetnicima za gospodarstvo i financijskim stručnjacima proučio rebalans proračuna, Josipović je u Uredu predsjednika istaknuo kako su ulaganja u znanost, obrazovanje i nove tehnologije ključ napretka i izlaska iz krize. "Bez ta tri temeljna faktora Hrvatska će zaostajati i svaki idući proračun će biti još jedna ovakva neugodna rasprava", rekao je.

Pozvao je sve one koji jesu faktori u hrvatskom društvu da razmišljaju o idućoj godini i o reformama koje su nužne. Ipak je izrazio zadovoljstvo što se rebalansom ne smanjuju plaće, mirovine i socijalne naknade. "Zadovoljan sam jer smatram da je velik broj ljudi koji radi u javnom sektoru loše plaćen, što utječe i na kvalitetu posla. Došli smo do granice kad velik broj ljudi teško može podnijeti daljnje smanjenje prihoda", rekao je.

No, hrvatski predsjednik ocjenjuje kako je državna i lokalna uprava ipak skupa, neefikasna i ima preveliki broj zaposlenika. "Pri tome ne mislim da odmah treba otpustiti ljude, nego da treba ući u projekt ozbiljnog restrukturiranja državne i javne uprave", kazao je i pozvao Vladu i oporbu da povedu ozbiljan razgovor o novom ustroju i smanjenju broja jedinica lokalne samouprave.

Josipović smatra kako u proračunu ne postoje ozbiljne mjere za poticanje gospodarstva i izvoza. "Tu očekujem od Vlade, od ministarstava gospodarstva i financija da razmisle o dodatnim mjerama poticanja gospodarstva, posebno domaćim i stranim ulaganjima."

Kao problem naveo je i odnos države prema vlastitoj imovini. Važnim je ocijenio pitanje bivših vojnih nekretnina koje propadaju jer se s njima ne čini ništa iako postoje ideje i spremne investicije od strane lokalne samouprave.

Govoreći o zaduživanju države, Josipović je kazao da se zbog loše ekonomije Hrvatska zadužuje po osjetno većoj kamati nego je imaju druge države. Također, u zaduživanju kod domaćih banaka država generira loš efekt - tzv. "efekt istiskivanja" jer novac koji se daje državi za financiranje njenih potreba ne idu gospodarstvu.

Ozbiljnim udarom na cjelokupne javne financije ocijenio je korupciju, jer dugi niz godina javni novac na različite načine "istječe iz javnog sektora i odlazi u privatne džepove". Smatra da je sada krajnji trenutak da se ozbiljno reagira, ne samo radi kažnjavanja, već i radi povratka tog novca u javni sektor.

Josipovića zabrinjava i deficit od 4,2 posto BDP-a. "Ima država koje imaju i veći deficit, ali one imaju drugačiju ekonomiju i strukturu proračuna", kazao je. Zabrinjavajućim je ocijenio što je od 2008. došlo do naglog rasta javnog duga, koji će do kraja godine biti oko 50 posto BDP-a te skori rast inozemnog duga na gotovo 100 posto BDP-a.

Dodaje kako je rebalans proračuna realitet političkih i drugih silnica, ali ne udovoljava potrebama hrvatskog gospodarstva. "On je posljedica, nije uzrok", kazao je očekujući da se udari po uzrocima.

Zabrinjava ga i to što su svi "ključni igrači" u donošenju proračuna uglavnom vodili računa o svojim interesima. Smatra da svi moraju voditi više računa o javnom interesu te je pozvao sindikate da se uključe u proces jačanja radne odgovornosti. (hina/metro-portal)