Sastajala bi se s prijateljima na piću i večerama i uživala u manikurama i pedikurama s kćeri. Ali ne i ove godine, čak i nakon što su ublažene restrikcije uvedene zbog pandemije covida-19.

„Jedva da izlazimo, zaista", rekla je umirovljena proizvođačica nakita u razgovoru za Reuters. „Nismo putovali. Razmišljali smo da odemo u Grčku, na neki je način privlačno to što nema puno turista, ali iskreno, osjećala bih se prilično glupo da umrem".

Kako broj zaraženih koronavirusom u Europi ponovno raste, podaci o potrošnji pokazuju da se zbog straha od zaraze mnogi imućniji potrošači suzdržavaju od većih izdataka. To je loša vijest za maloprodaju, proizvođače luksuzne robe i sektor rekreacije, zabave, sporta i turizma koji očajnički žele nadoknaditi izgubljeno.

Više nije zabavno izlaziti kada riskirate zarazu virusom i morate poštivati niz sigurnosnih mjera, koje se kreću od oblačenja papirnatih čarapa da bi mogli isprobati nove tenisice do plastičnih pregrada koje dijele klijente kod frizera, kazala je Steele.

„Kao da ste za operacijskim stolom", kazala je, komentirajući slike restorana s preprekama između gostiju. „Jednostavno ne bih u tome uživala".

Pad potrošnje

Ispitivanja ponašanja potrošača u zemljama kao što su Velika Britanija, Danska, Francuska i Švedska pokazuju obrazac koji je zabilježen i u Sjedinjenim Državama: premda su trgovine ponovno otvorene, potrošači s visokim primanjima ne troše.

Britanski potrošači koji zarađuju 40.000 funti ili više nakon oporezivanja ostvarili su oko 35 posto potrošnje 2019., a u drugom kvartalu 2020. odgovorni su za 45 posto pada potrošnje, pokazalo je ispitivanje kartičnih transakcija koje je proveo profesor Paolo Surico s Londonske poslovne škole sa suradnicima.

„Skupine potrošača s visokim primanjima troše u sektorima s tzv. 'multiplikativnim efektom', na neesencijalne usluge koje zapošljavaju skupine s nižim primanjima", objasnio je.

„Želimo stvoriti situaciju u kojoj mladi i siromašni mogu malo više štedjeti, a stariji trošiti. Ali događa se obrnuto".

Komparativno istraživanje ekonomista Asgera Laua Andersena sa suradnicima analiziralo je potrošnju 860.000 potrošača u Danskoj i Švedskoj od ožujka do svibnja. Danska je uvela stroge restrikcije zbog koronavirusa, a Švedska nije, ali je zato imala više zaraženih.

Podaci su pokazali da se potrošnja u Danskoj smanjila samo za 4 posto više nego u Švedskoj te da su stariji u Švedskoj trošili manje nego stariji u Danskoj.

„Naše tumačenje je da je veća stopa covida-19 u Švedskoj potaknula tu visoko rizičnu skupinu da bude opreznija, unatoč strožim formalnim restrikcijama u Danskoj", rekao je Andersen.

Prvi znakovi

Ponovno brzo širenje zaraze, u kombinaciji s postupnim ukidanjem državnih potpora radnicima na dopustu zbog pandemije, mogli bi dodatno oslabiti potražnju u skupinama s nižim primanjima, posebice u sektorima kao što su trgovine s prehrambenim proizvodima koji su se do sada dobro držali.

Analiza koju je provela tvrtka StyleSage na osnovi podataka tvrtki kao što su Zara, Asos, Mango, Net-A-Porter i New Look iz kolovoza pokazala je da je 6 do 10 posto više njihovih proizvoda na popustu nego prošle godine i da oni iznose 2 do 4 posto, jer se očekuje pad kupovne moći.

Suricovo istraživanje u Ujedinjenom Kraljevstvom, koje postupno ukida državne potpore za radnike na dopustu, pokazalo je da su radnici koji su dobivali državne potpore u lipnju trošili kao 2019., dok su oni koji nisu dobivali potpore trošili 30 posto manje nego lani.

Ipak, kartične transakcije koje je analizirala tvrtka Fable Data pokazuju da je maloprodaja u Ujedinjenom Kraljevstvu u kolovozu zabilježila porast prodaje, oporavivši se do kraja mjeseca do razina nešto većih nego 2019. Potrošači su umjesto na zabavu, rekreaciju i prijevoz trošili na automobile, održavanje automobila, uređenje doma i opremu za sport.

Trgovine s prehrambenim proizvodima i dalje profitiraju na tome što ljudi jedu kod kuće, a ne u restoranima. Prodaja svježeg voća i povrća u Njemačkoj u Aldiju, drugom najvećem europskom maloprodajnom trgovačkom lancu, i dalje je veća nego obično, rekla je glasnogovornica tvrtke.

Ali u Portugalu, gdje je zbog kontinuiranog porasta broja zaraženih od lipnja uvedena djelomična karantena a turizam je značajno pao ugrozivši tisuće radnih mjesta, podaci za kolovoz upućuju na pad prodaje u trgovinama s prehrambenim proizvodima, po portugalskoj maloprodajnoj mreži APED.

„Potrošnja ne pada samo zato što se ljudi boje odlaska u trgovine", rekao je čelnik APED-a Goncalo Lobo Xavier. „Zabrinuti su i za svoje financije".