Je li postupanje policije tijekom javnih prosvjeda, poput onoga u Varšavskoj ulici ili tzv. Facebook prosvjeda, bilo prema zakonu ili je policija ipak prekoračila svoje ovlasti, pokušali su odgovoriti sudionici današnje tematske rasprave Koordinacije za ljudska prava zagrebačke Gradske skupštine, piše Hina.

Dok policija tvrdi da postupa prema Zakonu o javnom okupljanju te da primjenjuje "najmanju moguću prisilu" samo kada nema drugog načina zaštititi javni red i mir, predstavnici nevladinih udruga drže da je, kada je u pitanju prosvjed u Varšavskoj, policija lani podlegla političkom pritisku te je, umjesto da ih dislocira, uhićivala prosvjednike, a mnogima zatim i izrekla privremenu mjeru zabrane približavanja gradilištu u Varšavskoj.

Načelnik Odjela za javni red u zagrebačkoj policiji Davor Posilović rekao je da se policija u Varšavskoj našla u specifičnoj situaciji jer je s jedne strane trebala pružiti pomoć tijelu državne uprave da sprovede odluku, a s druge osigurati pravo na prosvjed. Policija, dodao je, nije imala mogućnost dislocirati prosvjednike prema važećem zakonu, koji je preuzet još od bivše države i treba, smatra, doživjeti korjenite promjene jer ne odgovara sadašnjem trenutku.

Posilović je dodao kako se policija našla u nesvakidašnjoj situaciji i kada su u pitanju 23 prijavljena i nekoliko neprijavljenih tzv. facebook prosvjeda jer je na svakom prekršen Zakon o javnom okupljanju, budući da se prosvjedi ne održavaju na prijavljenim mjestima, a tijekom šetnji gradom dolazi do kršenja javnom reda i mira i prava drugih građana.

Predsjednik Zelene akcije i jedan od organizatora prosvjeda u Varšavskoj, Tomislav Tomašević ocijenio je da je lani zbog pritiska politike na rad policije došlo do kršenja ljudskih prava kada su prosvjednici privođeni i uhićivani. "Uhićenjem 150 prosvjednika 15. srpnja, koji su mogli biti dislocirani, učinjen je sramotni rekord u Hrvatskoj i regiji i tako se ubuduće ne bi trebalo raditi", rekao je.

Upozorio je i na još neke dvojbene odluke policije, među ostalim, i na prekršajnu prijavu koju su dobili zbog prosvjeda pred Gradskom skupštinom, koja je unutar 100 metara zabranjene zone prosvjeda pred Vladom, Saborom i Ustavnim sudom, dok su istodobno, kako je rekao, prosvjednici na Cvjetnom trgu prosvjedovali pet metara od privremenog sjedišta Ustavnog suda, a da im to nitko nije branio.

Nevladine udruge stoga zbog selektivnog tumačenja te odredbe traže njezino ukidanje, rekao je Tomašević.

Predstojnik Vladina Ureda za ljudska prava Luka Mađerić ocijenio je kako je prosvjed u Varšavskoj ulici značajno unaprijedio rad nevladinih udruga u promoviranju njihovih ideja, a poruke koje su odaslane s tog prosvjeda bile su jasne i transparentne te izražene na nenasilan način.

Pravo okupljanja spada u temeljna ljudska prava pa su javni prosvjedi legitimni način izražavanja stava no, kaže Mađerić, glavni preduvjet jest da oni budu nenasilni, bez govora mržnje i narušavanja prava drugih, odnosno privatnosti onoga protiv kojega se prosvjeduje.

Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije smatra da bi trebalo učiniti sve da se u Hrvatskoj zadrži nenasilni oblik prosvjeda, koji sada prevladava, tako da politika čuje poruke građana, a da policija prizna vrijednosti nenasilnih prosvjeda, jer 150 uhićenih prosvjednika predstavlja katastrofalnu poruku.