Brojka koju je Irski statistički ured objavio 2016. je isprva zazvučala kao senzacija: porast BND-a za nevjerojatnih 26,2 posto. Irsko gospodarstvo se doduše oporavilo od godina krize. No porast od 26 posto nije imao nikakve veze s realnošću.

Ovaj porast je povezan isključivo s jednom tvrtkom: Apple. Naknade za licence ove tvrtke su preusmjerene sa SAD-a na Irsku što je uzrokovalo eksplozivni porast BND-a. No Irska od svega toga nije baš imala previše koristi. Zbog povoljnih poreznih zakona i još spretnijih poreznih savjetnika Appleovi porezni izdaci su smanjeni na minimum.

Ekonomija vilenjaka

Za ovo "magično" smanjenje poreznog tereta nobelovac Paul Krugman je izmislio pojam "Vilenjačke ekonomije" (Leprechaun Economy, prema legendarnim irskim vilenjacima).

No sukob Europske unije, Irske i Applea oko poreza se ne odnosi na aktualno čarobno nestajanje poreznog tereta nego na razdoblje između 2004 i 2014. kada je Apple Irskoj trebao platiti 13 milijardi eura korporativnog poreza. EU je sredinom srpnja izgubio pred Europskim sudom ali ne odustaje od žalbe. Bruxelles želi dokazati da specijalni porezni "deal" između Applea i Irske nije ništa drugo nego prikriveni oblik državnih subvencija. A to se kosi s pravilima tržišne politike EU-a.

Irska i dalje smatra da nije učinila ništa loše i to je zapravo ono što je upitno u čitavoj priči. Irska i njezin specijalni tretman multinacionalnih kompanija čine ovu EU članicu, kako su to zaključili stručnjaci s kalifornijskog Berkeley sveučilišta i Sveučilišta Kopenhagen,  "najvećom poreznom oazom na svijetu". I to usred Europske unije koja je kao jednu od svojih glavnih zadaća navela borbu protiv poreznih oaza i zemalja sa sumnjivom poreznom politikom.

Najveća porezna oaza na svijetu?

No je li Irska zaista "najveća porezna oaza na svijetu"? Liz Nelson, direktorica Tax Justice Network, jedne nevladine organizacije koja se bori protiv globalne utaje poreza, je u to uvjerena. "Irska omogućava premještanje profita.Tako nastaje tajna mreža skrivanja puteva novca", kaže Nelson.

Za profesora ekonomije na uglednom London School of Economics Eduarda Baistrocchija Irska je za multinacionalne firme ulaz u međunarodni porezni sustav. "Irska time pruže ulaz na jedno veće gospodarsko područje poput EU-a i tako pomaže kompanijama u smanjenju poreza. Tako je Apple na svaki milijun dolara dobiti platio 50 dolara poreza", kaže Baistrocchi za DW. Ovakva apsurdna porezna stopa prema irskim zakonima nije ilegalna.

No Irska u Europi nije usamljena. Prema Baistrocchiju je u šezdesetima Švicarska bila "zvijezda" među kompanijama koje su tražile pristup većim tržištima. Kasnije su tu ulogu preuzele Nizozemska i Luksemburg koje još uvijek igraju važnu ulogu u ovom sustavu.

Globalni problem 

Pomicanje prihoda je globalni problem koji polako ali sigurno utječe i na političku situaciju. Porezna nepravda je voda na mlin populista što je pokazala i upotreba ove teme u predizbornim kampanjama koje su prethodile Brexitu ili uspjehu populista poput Bolsanara ili Trumpa.

Zemlje OESS-a rade na pravilu koje bi onemogućilo ovakvo ponašanje multinacionalnih kompanija prema kojem bi one bile prisiljene porez plaćati u onoj zemlji u kojoj je prihod i ostvaren. SAD je međutim prekinuo ove pregovore jer se protive tomu da se tako oporezuje i digitalne usluge, što je zapravo pokušaj zaštite američkih kompanija poput Facebooka, Applea ili Amazona.