« Hrvatska
objavljeno prije 3 mjeseca i 15 dana
BROJKE

Javni trošak za zaštitu turista itekako se isplati

Troškovi za osiguranje zdravstvenih i sigurnosnih potreba turista u Hrvatskoj nije lako točno procijeniti. Ipak, za razliku od nekih drugih zemalja, njeni građani mogu biti zadovoljni odnosom uloženog i dobivenog

HGSS se itekako isplati
HGSS se itekako isplati (HGSS)
Više o

HGSS

Malo se tko na Jadranu ili u Lici, gledajući mase stranih turista u sezoni, nije zapitao koliko koštaju javni troškovi njihova boravka u Hrvatskoj. Zdravstveni, sigurnosni, infrastrukturni i drugi. Naravno, nije svaka od stavki jednako tretirana, pa je tako poznato da se autoceste održavaju iz cijene goriva, kao i iz redovnog ljetnog poskupljenja cestarine. Komunalni trošak za čišćenje ulica i trgova, svaki grad snosi ponaosob, već s obzirom na posjećenost i dobit koju utrži od npr. boravišne pristojbe. Ipak, zemlji-domaćinu zasigurno ostaje i nezanemariv sigurnosni i zdravstveni teret.

Dramatično se o tome govorilo u Sloveniji prije desetak dana, kad je uz vijesti o rekordnoj sezoni objavljeno da rekorde obaraju i troškovi zaštite turista. Kako u bolnicama, naime, tako i u akcijama spašavanja iz opasnosti u planinama. Bolničke i slične medicinske usluge naknadno se kompenziraju između država, što je naročito podrobno regulirano unutar Europske unije, te s obzirom na tzv. neodgodivu zdravstvenu zaštitu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), prošle je godine takvu pomoć u RH koristilo oko 120 tisuća turista iz drugih zemalja EU-a.

Nema problema s odgođenom naplatom„Napominjemo da se s europskom karticom zdravstvenog osiguranja zaštita za vrijeme privremenog boravka na području drugih država članica EU-a koristi neovisno o razlogu boravka, pa uz turizam to može biti i službeni put, privremeni rad, školovanje i slično", rečeno nam je u HZZO-u. Sudeći po tome, pak, biva jasno da hrvatski državljani zacijelo nisu počinili spomenuti trošak pretežno kao turisti, nego za vrijeme radnog boravka. No, sama Hrvatska je izrazito turistička zemlja i ekonomija, pa je i za njezinu dobrobit od izuzetnog značaja da u svijetu bude percipirana kao sigurna destinacija.Njih je ujedno i najviše u Hrvatskoj, a ukupni trošak koji su prouzročili dosegnuo je približno 14,5 milijuna eura. Najviše ih je bilo iz Njemačke, Austrije i Slovenije. Sav iznos vjerojatno još nije naplaćen, budući da je za tu obavezu propisan rok od 18 mjeseci. Predstavnici HZZO-a rekli su nam da dosad nije bilo većih problema s naplaćivanjem, dok se informacije iz Slovenije uvelike odnose baš na česte teškoće u naplati. Za usporedbu, 2017. je oko 14.700 hrvatskih državljana koristilo isto pravo u drugim članicama EU-a, najviše u Njemačkoj i Austriji, u vrijednosti od 8,7 milijuna eura.

Sigurnost kao slika Hrvatske u svijetu

Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam u Zagrebu, izjavio je o tome za DW kako slika Hrvatske u tom pogledu i jest upravo takva: „Sigurnost je jedna od naših najvažnijih konkurentskih prednosti, a sigurnost turista te kvaliteta i dostupnost zdravstvene skrbi su važni faktori ukupnog zadovoljstva turista. Prema rezultatima istraživanja TOMAS za ljeto 2017. godine, osobna sigurnost je među najbolje ocijenjenim elementima naše ponude, dok TTCI indeks Svjetskog ekonomskog foruma pokazuje da faktori zdravlja i sigurnosti turista značajno podižu konkurentnost RH na tržištu."

Kad je riječ o zdravlju i sigurnosti turista, Krešić smatra da trošak pružanja zdravstvenih usluga i usluga spašavanja ne bi trebao biti jedini kriterij za procjenu je li pružanje tih usluga opravdano. „Pogotovo to važi", zaključuje on, „u zemlji poput Hrvatske u kojoj je turizam jedna od najvažnijih gospodarskih aktivnosti." Ali, treba istaknuti da intervencije Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) ne podliježu obvezi naplate. Rečeni slovenski trošak, međutim, ovisi velikim dijelom o takvim slučajevima. To ne čudi, znamo li da se tamo turizam najviše odvija u planini, a u Hrvatskoj na moru.

Ruganje aktivnijim turistima, umjesto podrške

„Sve i da imamo veći trošak nego sad, bio bi opravdan", kazao nam je o tome pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić. On želi staviti akcent na često pogrešnu sliku koja u Hrvatskoj vlada o strancima sklonima aktivnijem odmoru: „Još ih nismo, kao destinacija, prepoznali na pravi način, dok pojedine zemlje od njih žive. Rugamo im se, a to su inteligentni i obrazovani ljudi koji bi rado sudjelovali u trošku za sigurnost. Uostalom, kulturni češki turisti Hrvatskoj su i otkrili more kao izvor prihoda. Evo, ja sam s otoka, moj otac i djed su lovili ribu i na more gledali primarno kao na prostor za umaranje, nikad odmor."

Prizmić je mišljenja kako država čim prije mora osmisliti strateški pristup tome, pa će i trošak biti jasniji. HGSS-ovci su volonteri, dok cijenu hladnog pogona pokrivaju javne financije. „Treba pojasniti da se 80 posto naših intervencija odnosi na domaće ljude, starije osobe koje izgube prisebnost, ugrožene u poplavi ili mećavi i slično. Stranci su rjeđi, osim što je lakše nekog spasiti kad zapne na litici, nego kad ne znaš gdje je. A teško bismo i mogli naplatiti trošak s obzirom da 95 posto našeg rada otpada na pripremu i prevenciju, i samo pet posto na spašavanja i pomoć", drži pročelnik HGSS-a.

04.09.2018. 16:41:00
Novi komentar
nužno
nužno