U studenome je javni dug bio za 2,3 milijarde kuna više nego u listopadu, pri čemu je, navode analitičari HGK, unutarnji dug porastao za milijardu kuna, i to pretežito kreditnim zaduženjima, dok je istodobno inozemni dug povećan za 1,3 milijarde kuna uslijed rasta duga po dugoročnim vrijednosnim papirima i rastu kreditnog zaduženja.

U okolnostima rasta BDP-a, stabilizacija javnog duga, ističu iz HGK, "povoljno utječe na stupanj zaduženosti države jer se smanjuje udio javnog duga u BDP-u čime će se, nakon osam godina rasta, zabilježiti smanjenje ovog pokazatelja s pozitivnim učinkom na makroekonomsku stabilnost zemlje i mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga".

Navode i kako su pozitivni pomaci povezani s dinamiziranjem gospodarskog rasta, ali i uspješnom fiskalnom konsolidacijom, jer je znatno niži proračunski manjak ograničio potrebu države za financiranjem. U jedanaest mjeseci prošle godine državni je proračun, naime, zabilježio za 6,7 milijardi kuna manji proračunski manjak nego prethodne godine.

Uz to, dodaju, visoka likvidnost domaćega financijskog tržišta i povoljniji uvjeti financiranja rezultirali su većom orijentacijom države na domaće zaduživanje pa je stoga na godišnjoj razini unutarnji dug opće države povećan za 8,8 milijardi kuna ili 5,1 posto, dok je ino dug pao za 8,7 milijardi kuna ili 7,4 posto.

Tako je u studenome lani udio domaćeg duga u ukupnom javnom dugu porastao na godišnjoj razini za 3 postotna boda, na 62,1 posto.