Jasenovac: Počela komemoracija
U obilježavanju 66. godišnjice proboja zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovac sudjeluju predsjednik Republike Ivo Josipović i predsjednica vlade Jadranka Kosor
U Spomen području Jasenovac kod spomenika Cvijet oko 11 sati počela je komemoracija u znak sjećanja na 22. travnja 1945., dan proboja zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovac i sve stradale u tom logoru, javlja Hina.
"Spomen područje Jasenovac je memorijalno područje, mjesto zločina natopljenog krvlju, prekrivenom kostima žrtvama, ispunjenog tugom. To je mjesto na kojemu s pijetetom odajemo počast i čuvamo dignitet svake pojedine žrtve", rekla je predsjednica Savjeta Spomen područja Jasenovac Katica Sedmak, koja je poseban pozdrav uputila preživjelim zatočenicama i zatočenicama Jasenovačkih i svih drugih logora.
Dodala je da je prošlo 66 godina od uzvika zatočenika Ante Bakotića kojim je započeo herojski proboj posljednjih zatočenika, njih 1.249 iz logora Jasenovac. Malobrojni preživjeli - tek stotinjak - ponijeli su u svojoj duši doživotnu traumu vlastite rastrganosti između želje da zaborave sve užase logora i potrebe da sačuvaju sjećanje na žrtve, članove vlastite obitelji, prijatelje i susjede, kazala je Sedmak. Ustvrdila je da bi njihovo sjećanje trebalo poslužiti kao pouka budućim generacijama da se slični užasi više nikad ne ponove.
U obilježavanju 66. godišnjice proboja zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovac sudjeluju predsjednik Republike Ivo Josipović, predsjednica vlade Jadranka Kosor, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić; predstavnik obitelji logoraša jasenovačkog logora Stevo Đurđević i drugi.
Od ustaša nazivan sabirnim i radnim logorom, koncentracijski logor Jasenovac od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio je logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti, stoji na internetskim stranicama Spomen područja Jasenovac. U njegovom su sastavu bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški, brojne logorske ekonomije u prisilno raseljenim selima te mnogobrojna stratišta s obje strane rijeka Save i Une.
Temeljem više stotina različitih izvora, kao što su knjige, dokumenti, fotografije, izjave rodbine i prijatelja jasenovačkih žrtava, terenska istraživanja i fotografiranja spomenika žrtava fašističkog terora te uspoređivanjem i kritičkim preispitivanjem podataka za svaku žrtvu ponaosob, sačinjen je popis djece, muškaraca i žena ubijenih u koncetracijskom logoru Jasenovac.
Takvim načinom rada do sada su prikupljena imena i podatci za 80.988 žrtava.
Koncentracijski logor Jasenovac - sustav logora, logorskih ekonomija i stratišta obuhvaćao je prostor od 210 kilometara četvornih, s obje strane rijeka Save i Une.
Novi komentar