U slučaju da jednom stupimo u kontakt s izvanzemaljcima vjerojatnije je da bi se oni više zanimali za umjetnike poput Bacha i Van Gogha nego znanstvenike kao što su bili Einstein i Newton. Prema mišljenju stručnjaka iz SETI-a, umjetnost bi izvanzemaljcima bila zanimljivija nego akademski prvaci isključivo iz jednog razloga - bilo kakva civilizacija koja bi s nama stupila u kontakt po logici bi bila puno starija i naprednija u tehnološkom smislu tako da bismo ih mogli malo čemu poučiti. Međutim, likovna umjetnost i glazba su tipična obilježja ljudske civilizacije pa bi izvanzemaljci u njima mogli pronaći nešto sasvim novo. „Što bi oni htjeli saznati o nama? Što uopće mi imamo za ponuditi?", upitao se Douglas Vakoch, direktor IMC-a (Interstellar message composition) iz SETI-a. „Ako su oni tako napredni, mi ih vjerojatno ne možemo ničemu naučiti o znanosti, ali im možemo reći kako je to biti na ovoj zlokobnoj točci u kojoj ne znamo hoćemo li uopće nastaviti postojati kao vrsta", dodao je Vakoch.

Tako napredne izvanzemaljske vrste su vjerojatno nadišle probleme karakteristične za adolescentske civilizacije kao što je naša (problem održivosti, energije, očuvanje planeta, ratova...). Izvanzemaljci su možda već zaboravili kako je to živjeti kao što mi živimo. Zato bi nas najbolje mogli upoznati kroz glazbu i umjetnost općenito, teoretizirao je Vakoch pred auditorijem na konferenciji SETIcon koja se održava povodom 50 godina prvog tehnološkog eksperimenta namijenjenog traženju izvanzemaljske inteligencije nazvanog Projekt Ozma. Međutim, oni su vjerojatno toliko drugačiji od nas da bi im bilo teško razumjeti našu umjetnost. Prema Vakochevom mišljenju, mogli bismo im predstaviti djela temeljena na jeziku i matematičkim uzorcima jer bi to bilo univerzalnije. Pierre Schwob, inače autor i tvorac repozitorija djela klasične glazbe ClassicalArchives.com, sugerira da remek-djela poput „Goldbergovih varijacija" (J. S. Bach), složenih po matematičkim principima i uzorcima mogu biti 'razumljivija' izvanzemaljcima. Schwob ne sumnja da bi bilo koja izvanzemaljska rasa našu klasičnu glazbu smatrala prelijepom, ali isto tako priznaje da u biti nemamo pojma što bi izvanzemaljci zaista cijenili. On je uvjeren da bi djela Bacha, Vivaldija i još nekih baroknih kompozitora bila jako privlačna jer su relativno pravilna i harmonična. Na pitanje jednog čovjeka iz auditorija kako bi izvanzemaljci reagirali na glazbu Lady Gage, Schwob je rekao: „Uopće se neću truditi odgovoriti na to pitanje."

Kad je u pitanju vizualna umjetnost, Paul Duffield, crtač stripova, sugerirao je da bi izvanzemaljcima trebalo pokazati djela prerafaelitskog perioda jer su to bogata, trodimenzionalna, gotovo fotografska ostvarenja koje je lako interpretirati i koja su vrlo izražajna. Međutim, tko od nas ima pravo ustvrditi da i same izvanzemaljske napredne vrste ne prakticiraju zvučnu i vizualnu umjetnost? Ljudima bi i taj aspekt bio zanimljiv koliko i izvanzemaljska tehnologija. Seth Shostak, također iz SETI-a, vjeruje da bi među prvim pitanjima kad bi stupili u kontakt s novom svemirskom vrstom bilo i to imaju li glazbu. Sumnja da bi nam na pamet prvo palo pitanje religije. Bilo kako bilo, navedene teorije možda i nisu toliko iracionalne; obzirom da još ni ne znamo postoje li izvanzemaljci prirodno je da špekuliramo što bi bilo kad bi bilo pritom se služeći ljudskom logikom. Šanse da smo u pravu su iste koliko i te da smo u krivu.