Brzo izumiranje mamuta uslijed širenja ljudske vrste po Americi prije 13.000 godina moglo bi objasniti klimatske promjene koje su se tada dogodile, piše stručni časopis Nature.

Tročlani tim stručnjaka okupljenih oko Felise Smith sa Sveučilišta u Novom Meksiku tvrdi da su mamuti u atmosferu ispuštali velike količine metana koji je kao staklenički plin 30 puta jači od ugljikovog dioksida.

"Izumiranje mamuta, čime je Zemlja iznenada ostala bez znatne količine metana, dovelo je do jakog pada temperature i s tim povezanog globalnog zahlađenja", objašnjava Smith.

Autori studije smatraju da je odgovornost koju ljudi snose za nestanak mamuta ujedno početak novog geološkog doba, antropocena koje, prema njihovom mišljenju nije počelo industrijskom revolucijom već prije 13.000 godina. Antropocen, naime, označava epohu u kojoj je ljudsko djelovanje zamijenilo snage prirode, kao u slučaju mamuta.

Znanstvenici su za potrebe istraživanja prikupljali podatke o emisiji metana krava i drugih preživača te su na temelju njih izračunali moguće emisije mamuta. Također, analize fosila mamuta pokazale su da je izumiranjem vrste i padom temperature došlo do značajnog smanjenja razine metana u atmosferi (čak 180%).

"Uzorci leda s Grenlanda ranije su pokazali da smanjenje udjela metana od 20% dovodi do pada temperature od jednog stupnja Celzijevog. Izumiranjem mamuta došlo je do naglog pada temperature od devet stupnjeva što odgovara podacima o tadašnjem zahlađenju", zaključuje Smith.