Sekvencioniranjem genoma iz više od 50 uzoraka novog virusa gripe A(H1N1), istraživači su pronašli dokaze da je ovaj virus udaljeni rođak raznih vrsta gripe, što ukazuje na činjenicu da su se geni miješali kroz duži period vremena van ljudske kontrole. Nalazi također upućuju da će nove generacije svinja trebati pažljivo pratiti zbog mogućnosti pojave novih virusa.

Rebecca Garten i njeni kolege uspjeli su sekvencionirati cijele ili dijelomične genome ovogodišnjeg virusa izolirane u Meksiku i SAD. Odredili su podrijetlo osam segmenata gena novog virusa i pronašli da je kombinacija potpuno novi virus, koji do sada nije pronađen niti kod svinja, niti kod ljudi.

Svi su segmenti nastali kod ptica, i nakon toga prešli na svinje tijekom razdoblja između 1918 i 1998. godine. Šest od osam segmenata nastali su od trostruko miješanih svinjskih virusa, koji uključuju genski materijal od ljudskih, ptičjih i svinjskih vrusa, kao posljedica tendencije virusa da međusobno razmjenjuju dijelove svojih genoma, a sve se to događalo u Sjevernoj Americi i Aziji od 1998. godine.

Preostala dva segmenta nisu otkrili sposobnost prelaska s jedne na drugu vrstu ili virulenciju kakva je pronađena kod ostalih virusa gripe, što upućuje na zaključak da su drugi, za sada još neotkriveni segmenti odgovori za sposobnost novog virusa da pređe na ljude i razmnožava se.

Istraživači su posvetili posebnu pažnju bjelančevini hemaglutininu u novom A(H1N1) virusu, koja je odgovorna za sposobnost virusa da se veže i zarazi stanicu domaćina. Eksperimenti su pokazali da novi soj virusa ima karakteristike ostalih svinjskih A(H1N1) virusa, no ujedno potpuno različite od sezonske ljudske gripe.

Zaključak istraživača je da treba nastaviti pratiti i tražiti promjene bjelančevina hemaglutinina u novom virusu, koje bi mogle precizno odrediti sastav novog cjepiva.