Kako se napominje u najavi izložbe kustoskog kolektiva Blok, fundus Muzeja susjedstva Trešnjevka od samih početaka 'pleše' po tankoj liniji koja razdvaja obične predmete od muzejskih artefakata, nastojeći je pomicati tako da obuhvati ono što bi inače završilo na otpadu, Hreliću ili Njuškalu.

"Upravo tamo možda bi to pronašao Marko Tadić, predani prebirač po 'asortimanu' rabljenog i potrošenog", dodaje se.

Po riječima Ane Kutleše, atipični arhivi, koje od rastakanja i potpunog nestanka sprečavaju samo slučaj i sporadični pothvati entuzijasta, njegova su specijalnost, a jedan sam Muzej susjedstva Trešnjevka jedan je takav arhiv.

"Istražujući ga, Tadić se fokusirao na one artefakte koji podcrtavaju prepoznatljivo kvartovsko obilježje, a to je stalna promjena urbanog pejzaža koja odražava transformacije u načinima na koje se rješava stambeno pitanje za široke radne slojeve u različitim ekonomsko-političkim prilikama", zapisala je u tekstu o izložbi.

Kaže kako su dva tipa predmeta nosivi elementi Tadićeve animirane strukture: crteži Matije Pokrivke i fotografije poplave koja je zadesila Zagreb i Trešnjevku 1964. 

"Kad animira artefakte koji su već i sami po sebi dokument prolaznih trešnjevačkih formi, Tadić oživljava i baštinu utopističkih projekcija: kako savršeni modernistički grad, tako i predmodernu ruralnu komunističku zajednicu kakvu je zamišljao primjerice William Morris, a ne zaobilazi ni svoju čestu referencu, Zagrebačku školu animiranog filma i grad profesora Baltazara", napomenula je.

Izložba se održava uz financijsku potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija RH. Godišnji program BAZE podržava Zaklada "Kultura nova".

Može se razgledati do 20. veljače.