Svi su saborski klubovi danas najavili potporu SDP-ovom zahtjevu za osnivanje istražnog povjerenstva za utvrđivanje okolnosti sklapanja dopunjenog ugovora između Vlade i MOL-a iz 2009., a podržali su i HDZ-ov prijedlog da se rad povjerenstva proširi na razdoblje od početka procesa privatizacije Ine.

HDZ-ov zastupnik Boris Kunst naglasio je da je privatizacija Ine bitno političko pitanje i stoga mu je nelogično da je 2002. vlada Ivice Račana strateškom partneru (MOL) koji je ugovorom stekao samo 25 posto plus jednu dionicu Ine omogućila pravo veta i na taj način veći utjecaj na donošenje odluka od većinskog vlasnika, odnosno države.

"Postoji li tu neki tajni ugovor, kad je MOL dobio tolika prava'", upitao je Kunst založivši se za cjelovit uvid u privatizaciju Ine.

Cilj mora biti utvrđivanje svih okolnosti i činjenica o privatizaciji Ine i svih ugovora, a ne samo pojedinih, kako predlaže SDP, naglasio je Kunst.

HNS-ov zastupnik Zlatko Koračević slaže se s HDZ-ovim zahtjevom da se istraži cjelokupni proces privatizacije Ine i kaže kako je nelogično da MOL za gotovo isti paket dionica (razlika je samo 2,3 posto) ima pet članova nadzornog odbora, a Hrvatska samo tri člana.

"To treba istražiti i slažem se s HDZ-om. Nameće se pitanje postoji li neki tajni ugovor", rekao je Koračević.

Ne želi, kaže, vjerovati da je netko dao upravljačka prava, a da nije dobio neki bonus.

"Ako hrvatska država nema ta sredstva, netko ih ima i to treba istražiti", dodao je.

Koračević istodobno smatra da je prilikom procesa privatizacije Ine "šteta definitivno učinjena kod izdvajanja plinskog biznisa". "To je bilo neodgovorno, bezrazložno i nepromišljeno", kazao je.

I IDS-ov Damir Kajin smatra da je pogreška kod privatizacije Ine počinjena još 2002. jer je za 25 posto dionica te tvrtke "ustupljeno 50 upravljačkih prava".

Ina je prije 20 godina bila gigant, a danas je lovina, a povjerenstvo treba utvrditi je li prilikom privatizacije Ine bilo kriminalnih radnji, kaže.

Čudno mu je da su osobe koje su sudjelovale u privatizacije Ine za račun države nakon završene privatizacije ostale raditi u tim tvrtkama za račun novog vlasnika. "Postavlja se pitanje kome su služili - novom vlasniku ili državi", pita se Kajin upozoravajući da je slično bilo i kod privatizacije drugih tvrtki koje su imale neku vrst monopola (telekomunikacije, banke).

SDP-ov Davor Bernardić drži da su sva događanja oko Ine samo "kap u moru nepravilnosti koje će se utvrditi kad SDP dođe na vlast".

"Ne bih volio da kad dođemo u priliku upravljati počnu iskakati kosturi iz ormara", kazao je i prozvao HDZ da je, budući da je na vlasti posljednjih šest godina, najodgovorniji za to što je Ina postala gubitašem.

A privatizacija Ine 2002. napravljena je na najtransparentniji način, na međunarodnom natječaju, uz vrlo visoku cijenu dionice Ine, ustvrdio je.

HDSSB-ov Boro Grubišić sumnja u učinkovitost osnivanja povjerenstva koja se, kako je rekao, u Hrvatskoj osnivaju "svaki put kad 'prođe baba s kolačima'", a na kraju se ništa ne utvrdi.

HDSSB-ov zastupnik ne zna hoće li njegova stranka podržati osnivanje povjerenstva ističući da je riječ o "čistoj političkoj igri, optužbi između dva tabora, HDZ-a i SDP-a". (hina/metro-portal)