Dva dana nakon što je izabran za kandidata, ovog četvrtka (21.7.) se Donald Trump obratio i Nacionalnoj konvenciji republikanaca. Ne samo političare, nego i američki poslovni svijet i ekonomiste izuzetno zanima što bi on učinio s američkim gospodarstvom ako postane predsjednikom umjesto Hillary Clinton.

Ono što se čulo od Donalda Trumpa nije samo uznemirilo njegove političke protivnike, nego je i neovisna agencija za procjenu kreditne sposobnosti Moody's odmah objavila procjenu: ako se manje ili više provede što predlaže Trump, to bi značilo da će u Sjedinjenim Američkim Državama oko 3 i pol milijuna ljudi izgubiti posao, a posljedice će gospodarstvo SAD odvesti u "dugoročnu recesiju."

Doduše, iskustvo je pokazalo kako ono što se čuje u predizbornoj borbi tek rijetko i u punom opsegu doista bude provedeno već i zbog postupka u američkom Kongresu. Ali neke odluke, osobito kad je riječ o međunarodnim trgovinskim sporazumima, uvelike ovise o volji američkog predsjednika. A Trump i njegove pristaše su već jasno pokazale što misle o međunarodnoj trgovinskoj razmjeni.

Istovremeno, milijarder i poduzetnik Donald Trump je uvjeren kako će baš njegovo poslovno iskustvo i pitanja iz ekonomije biti ključno u izboru baš njega kao slijedećeg stanovnika Bijele kuće. A evo što se do sada čulo, što želi i predlaže Donald Trump:

Međunarodna razmjena

Trump je već više puta najavljivao kako želi "zaštiti" američko tržište od uvoza strane robe. Osobito mu je trn u oku Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA - North America Free Trade Agreement) kojeg optužuje kako "uništava" radna mjesta u Sjedinjenim Američkim Državama.

Naravno da je upravo u tom sporazumu za Trumpa najveći problem što on obuhvaća i Meksiko. Republikanski kandidat je dobro poznat što misli o Meksikancima i njegove izjave o njima su daleko s onu stranu političke korektnosti. Stručnjaci ga upozoravaju kako bi ga srdžba američke hispano-zajednice mogla skupo koštati, na primjer u izuzetno važnoj "Swinging state" Floridi. Ali Trump se, barem do sada, pokazao kao izuzetno rezistentan na bilo čije savjete.

Ali Trumpa ne smeta samo NAFTA, nego i Transpacifički sporazum o partnerstvu (TPPA) kojeg smatra "užasnim dogovorom" za Ameriku. Izjavio je kako će suspendirati oba ta sporazuma, a naravno da neće niti pokušati ukloniti prepreke koje su u međuvremenu nastale i bez Trumpa i zaključiti takav sporazum sa Europom (TTIP).

Sve u svemu, umjesto da ruši granice trgovinskoj razmjeni, Trump ih želi ponovo postaviti. Osobito je agresivno nastrojen prema Kini i najavljuje visoke carine za kinesku robu koja dolazi na američko tržište.

Zabrinuti i Nijemci

Makar Trump prije svega bjesni na Meksiko i Kinu, u Njemačkoj su također izuzetno zabrinuti. Ne samo zato što bi takav protekcionizam imao golemi negativni utjecaj na američko gospodarstvo koje je još uvijek najveće na svijetu, nego i što su SAD najveći kupci proizvoda "Made in Germany".

Tako je Njemačka u Sjedinjene Američke Države 2015. izvezla robe u vrijednosti od 114 milijardi eura i teško je procijeniti, što će biti sa tim izvozom ako Trump postane predsjednikom. Utoliko i u njemačkom gospodarstvu mnogi strahuju da bi eventualna pobjeda Trumpa u studenom bila već drugi udarac ovdašnjem gospodarstvu ove godine, a to bi bio čak i teži i opasniji udarac nego što je to bio Brexit.

Jer sve te odluke bi imale kobne posljedice po čitavo svjetsko gospodarstvo. Larry Summers, bivši američki ministar financija u vladi Billa Clintona i predsjednik Nacionalnog gospodarskog vijeća za vrijeme Obame je upozorio: "Ako gospodin Trump ikad ispuni makar i polovicu od onoga što obećava, on će sigurno izazvati najgori trgovinski rat još od doba Velike depresije (1929.)"

Državni dug i porezi

Porezna politika je inače nešto po čemu se najviše razlikuju predsjednički kandidati u američkoj predizbornoj borbi. Ali Trump niti tu još nije jasno rekao, što namjerava. Najprije je najavio kako želi smanjiti poreze svim Amerikancima. Od njegovih prvotnih planova bi najviše koristi imali najbogatiji Amerikanci, jer i najvišu poreznu stopu (na prihod) želi smanjiti sa 40% na 25%.

Kasnije Trump nešto promijenio svoje mišljenje i izrazio spremnost razgovarati čak i o povećanju poreza za najimućnije. Ali već i to je kršenje tradicije republikanskih kandidata da se protive bilo kakvom povišenju poreza (legendarna rečenica Busha starijeg: "Read my lips: No new taxes" op. pr.) Ipak, i Trump obećava smanjiti poreze osobama srednjih prihoda i davanja poslovnih subjekata.

Trump je također iznenadio mnoge republikance spremnošću da poveća minimalnu nadnicu. Čak i američke ljevičare je zatekla Trumpova spremnost da zakonski "minimalac" podigne sa 7,25 dolara na čak 15 dolara. Ipak, kad je i u njegovim redovima negodovanje postalo preveliko je Trump objavio kako će tu odluku "radije prepustiti saveznim državama" da odluče o tome.

I kada je riječ o državnom dugu i kroničnom deficitu, Trump je u međuvremenu promijenio mišljenje i što doista želi još nije poznato. Naime, on je isprva objavio kako namjerava pregovarati sa zajmodavcima o američkom dugu ako gospodarstvo i dalje bude u nevoljama, ali već i najava da Amerika "želi razgovarati" o svom državnom dugu je zaprepastila financijski svijet. Ne na kraju kada se na tu izjavu okomila i Hillary Clinton je Trump barem prestao govoriti o tome.

Imigracija

Osobito kod te teme se najbolje vidi Trumpovo nepovjerenje prema "Meksikancima" - zapravo prema svim stanovnicima Južne Amerike. Ne samo da najavljuje gradnju zida na granici prema Meksiku, nego želi i protjerati više od 11 milijuna ilegalnih useljenika koji žive - i najčešće i rade u Sjedinjenim Američkim Državama. Ne treba biti ekonomski stručnjak da bi se shvatilo da bi takva mjera imala katastrofalan učinak i za gospodarstvo, a politika izgona i na čitavo američko društvo.

Trump je definitivno imun na sva objašnjenja kako ti njegovi "Meksikanci" najčešće rade poslove koje inače nitko ne bi prihvatio i da i ovako dok žive u SAD plaćaju i PDV, porez na nekretnine, a ponekad zarađuju dovoljno i da plaćaju porez na dohodak. Ako se te prijetnje ispune i svi ti prihodi presahnu to će neminovno značiti i smanjivanje ukupnog volumena američkog gospodarstva.

Energetika

I na kraju, koliko god da se i u SAD mnogi okreću alternativnim i obnovljivim izvorima energije, Trump se želi vratiti na stare metode. On se okružio suradnicima kojima je sumnjiva čitava ta teorija o globalnim klimatskim promjenama, ali odlučujuća je svakako njegova tijesna veza sa Haroldom Hammom. Ovaj poduzetnik iz Oklahome je zaradio milijarde spornim metodama eksploatacije naftefrackingom, a Trump čak razmišlja postaviti ga za ministra energetike.

Nije moguće da čak i Donald Trump nije primijetio koliko otpora ima za neke njegove prijedloge, čak i iz redova republikanaca. Uobičajeno je da kandidati, nakon postupka izbora u stranci, modificiraju svoje ideje kako bi osvojili naklonost što većih dijelova stanovništva na njihovom putu u Bijelu kuću.

Ali mnoge izjave Trumpa su svjedočanstvo njegovog populističkog obraćanja javnosti kojoj onda obećava sve što ona možda želi čuti. Usprkos zaprepaštenju financijskog svijeta, čak niti moćnici američkog gospodarstva ne mogu očekivati da će Trump tako lako promijeniti svoje stavove, pogotovo ako su se pokazali tako uspješni kod "običnih građana" u postupku predizbora.

Sve u svemu, već i sama šansa da Trump postane predsjednikom SAD i ispuni ono što najavljuje, nanosi crne oblake i nad američko i nad čitavo svjetsko gospodarstvo.