Institut za zaštitu i istraživanje okoliša (ISPRA) iz Rima, Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora i Hrvatski prirodoslovni muzej proveli su prvo istraživanje iz zraka s ciljem utvrđivanja brojnosti i rasprostranjenosti dobrih dupina i drugih vrsta kitova te vrsta od posebnog interesa za zaštitu u Jadranu.

Tijekom istraživanja bilježena su i opažanja drugih velikih morskih kralješnjaka kao što su glavata želva, golub uhan, riba sunčanica te morski psi i raže, priopćeno je iz Plavog svijeta Instituta za istraživanje i zaštitu mora.

Cilj istraživanja bio je prikupljanje podataka na terenu, koji će nakon analize pružiti prve potpune podatke o rasprostranjenosti ovih zaštićenih vrsta, predstavljati osnovne podatke za procjenu njihova statusa i za daljnje aktivnosti zaštite i upravljanja pojedinim vrstama u Jadranu, kao i osnovu za provođenje programa monitoringa u budućnosti.

Istraživanje je provedeno posebnim dvomotornim zrakoplovom visoko postavljenih krila, Partenavia P68, opremljenim s izbočenim, tzv. mjehurastim prozorima, kroz koje istraživači imaju potpuni pregled područja preleta, uključujući i područje ispod samog zrakoplova.

Potpuni pregled područja preleta važan je zbog prikupljanja svih opažanja na ruti leta te daljnje točne analize podataka. Istraživanje u Jadranu počelo je 30. srpnja iz talijanskog grada Trevise, pored Venecije. Istraživanje je trajalo 18 dana te je završeno preletom Otrantskih vrata.

Tim sastavljen od tri znanstvenika, dr. Caterina Fortuna (koordinator projekta) i Elio Filidei (ISPRA) i Draško Holcer (Plavi svijet/Hrvatski prirodoslovni muzej) uz potporu dr. Gregory Donovana, predstojnika Znanstvenog programa Međunarodne komisije za kitolov (IWC), preletjeli su gotovo 20.000 km Jadranskog mora unaprijed određenim, paralelnim rutama, koje spajaju istočnu i zapadnu obalu.

Prikupljeni rezultati istraživačima su pokazali veliku raznolikost faune morskih sisavaca u Jadranu kakvu nisu očekivali. Tako je u sjevernom Jadranu utvrđena neočekivano velika brojnost glavatih želvi; zabilježeno je gotovo 1.000 opažanja. U području Jabučke kotline zabilježen je veći broj modrulja, ali i goluba uhana - zaštićene i ugrožene vrste raže koja može narasti i više od pet metara.

Posebno zanimljivi rezultati i opažanja zabilježeni su u južnom Jadranu. Istraživački tim snimio je i fotografirao odraslog velikog kita dugog oko 18 metara u blizini Palagruže. Zabilježeno je i opažanje izuzetno rijetkog Cuvierovog kljunastog kita, vrste koju je veoma teško opaziti zbog skrovitog načina života i urona u najveće dubine koji traju i preko 30 minuta.

Zabilježena su i brojna opažanja glavatih dupina koji su smatrani vrstom koja u Jadran povremeno ulazi iz Sredozemnog mora, a najveće iznenađenje bila je velika brojnost prugastih dupina. Iako su oni danas najbrojnija vrsta dupina u Sredozemnom moru, njihovo pojavljivanje u Jadranu bilježeno je samo povremeno. Ovim istraživanjem zabilježeno je gotovo 1.000 prugastih dupina u skupinama od 10-tak pa sve do 100-tinjak životinja. Stoga se i bez posebne analize može zaključiti da su prugasti dupini sastavni dio faune Jadranskog mora.

Iako se kratkokljuni obični dupin, nekad najbrojnija vrsta dupina u Jadranu, već duži niz godina smatra regionalno izumrlom vrstom u hrvatskom Jadranu, istraživači su se nadali da ova vrsta možda preživljava u dubokim vodama južnog Jadrana. Na žalost, osim nekoliko pojedinačnih opažanja unutar skupina prugastih dupina, ova vrsta nije zabilježena.

Dobri dupini, vrsta zbog koje je cijeli projekt i pokrenut, zabilježena je u više od 100 opažanja u gotovo cijelom Jadranu osim u dubokim vodama južnog Jadrana.

Međutim, potrebno je naglasiti - ova opažanja ne predstavljaju stvarnu brojnost dupina u Jadranskom moru već samo brojnost utvrđenu u području preleta zrakoplova. Iako su neki od podataka već sami po sebi indikativni, tek će se daljnjom analizom utvrditi stvarna brojnost pojedinih vrsta dupina u Jadranu.

Plavi svijet ističe kako su istraživači, uz veličanstvene prizore iz jadranskoga životinjskog svijeta, bili oduševljeni i ljepotom obale hrvatskog Jadrana, ljepotom laguna u okolici Venecije i u Albaniji, veličanstvenim planinama istočne obale Jadrana koje se spuštaju u more itd.

Istraživanje je provedeno uz potporu Sporazuma o zaštiti kitova (Cetacea) u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom atlantskom području (ACCOBAMS). Republika Hrvatska je ratificirala ovaj sporazum 1996., a njegovo provođenje osigurava povoljni statusa zaštite raznih vrsta kitova u Jadranu. Projekt podupiru i nadležne nacionalne institucije jadranskih zemalja (Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Albanije) koje su osigurale sve potrebne dozvole za istraživanje i prelet.

Projekt financiraju Uprava za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, hrane i šumarstva Republike Italije, Ministarstvo okoliša Republike Italije i Državni zavod za zaštitu prirode Republike Hrvatske, a sredstvima Zavoda provedeni su dodatni istraživački preleti na teritoriju hrvatskog dijela Jadrana. (hina/metro-portal)