Hrvatski birači su na referendumu 1. prosinca sa 66 posto glasova usvojili ustavni amandman koji brak definira kao zajednicu muškarca i žene. Istovremeno, škotska vlada je na putu da se priključi engleskoj i velškoj vladi koje su ranije ove godine legalizirale istospolne brakove.

Anketa Francuskog instituta za javno mnjijenje iz svibnja pokazala je gdje je u zapadnoj Europi najveća potpora homoseksualnim brakovima i pravu istospolnih parova na usvajanje djece - u Nizozemskoj 85%, Njemačkoj 74% te Belgiji i Španjolskoj 71%.

Prema najnovijem istraživanju, u Škotskoj se broj ljudi koji podupiru homoseksualne brakove popeo s 41 posto 2002. na 61 posto 2010., piše istraživački centar na svojim internetskim stranicama.

No, Hrvati nisu jedini Europljani koji se tome protive. Anketa koju je ranije ove godine proveo centar Levada pokazala je da se 85 posto Rusa protivi stupanju u brak homoseksualnih i lezbijskih parova.

Razmjerno malo Poljaka (21%) i Mađara (30%) podupire homoseksualne brakove, prema anketi Reutersa i Ipsosa koja je građane pitala i jesu li za neki oblik zakonskog priznavanja istospolnih zajednica.

U obje zemlje postoji razmjerno mala potpora ozakonjenju istospolnih parova (39% u Poljskoj i 21% u Mađarskoj), dok se 24% Poljaka i 26% Mađara protivi i homoseksualnim brakovima i bilo kakvom zakonskom priznavanju.

Više od polovice zemalja na svijetu u kojima su homoseksualni brakovi dopušteni nalaze se na zapadu i sjeveru Europe, uključujući Nizozemsku i Belgiju koje su prve usvojile takve zakone 2000., odnosno 2003.

Jedno europsko istraživanje 2010. bavilo se stavom građana prema homoseksualcima i otkrilo da se u nekim zapadnoeuropskim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku, Španjolsku i Veliku Britaniju, više od 80% ispitanika složilo s time da 'homoseksualci i lezbijke trebaju imati pravo živjeti kako žele'.

U Hrvatskoj, Litvi, Ukrajini i Rusiji, međutim, to stajalište dijeli manje od 40% ispitanika, navodi centar Pew