Island je vrlo netipična država koja je svoje probleme uvijek rješavala na jedinstven, izuzetno kvalitetan i učinkovit način, a sada se sprema izvesti pravu monetanu revoluciju koja će sigurno ponovno razbjesniti bankarski lobi.

Naime, pred vladom se nalazi prijedlog po kojem bi središnja banka bila jedini kreator novca u državi, a parlament bi odlučivao o raspodjeli, dok bi komercijalne banke izgubile mogućnost kreiranja novca kreditima. 

Prijedlog je iznesen u izvješću 'Bolji monetarni sustav za Island', koje je početkom tjedna parlamentu predstavio zastupnik vladajuće centrističke Stranke progresa Frosti Sigurjonsson i predstavljao bi zaokret u povijesti suvremenih financija, navodi agencija AFP.

Sigurjonsson predlaže da središnja banka postane jedini kreator novca, budući da na Islandu, kao i u ostalim suvremenim tržišnim ekonomijama, trenutno nadzire tek proizvodnju novčanica i kovanica, dok ostatak novca kreiraju komercijalne banke kreditnim linijama.

Po Sigurjonssonovoj bi zamisli o uspostavi 'državnog novčanog' sustava središnja banka postala jedini kreator novog novca, o čijoj bi raspodjeli potom odlučivao parlament.

'Ključno je što bi se ovlasti za kreiranje novca odvojile od ovlasti odlučivanja o njegovoj upotrebi', naglasio je Sigurjonsson, usporedivši takve nove ovlasti parlamenta s onima za odlučivanje o raspodjeli proračunskog novca.

Banke bi pak, po njegovom prijedlogu, i dalje upravljale računima i plaćanjima te služile kao posrednici između štediša i zajmodavaca.Prijedlog se temelji na rezultatima istraživanja četiri dužnosnika središnje banke koje je pokazalo da je Island od 1875. godine zabilježio 'više od 20 financijskih kriza različitih vrsta', odnosno 'u prosjeku šest ozbiljnih višestrukih epizoda financijskih kriza svakih 15 godina'.

Problem je u pravilu izazvalo snažno povećanje kreditiranja u razdoblju gospodarskog rasta. Središnja banka nije uspijevala obuzdati nabujalo kreditiranje, što je potpirivalo inflaciju, sklonost riziku i špekulacije, utvrdili su autori istraživanja.

Na kraju bi se pojavila opasnost od sloma banaka, pa bi uslijedile skupe državne intervencije, pokazalo je istraživanje.

'Zaključci (izvješća) bit će važan doprinos predstojećoj raspravi, u zemlji i svijetu, o kreiranju novca i o monetarnoj politici', naglasio je premijer Sigmundur David Gunnlaugsson u osvrtu na Sigurjonssonovo izvješće, sastavljeno po njegovom nalogu.

Malenu nordijsku zemlju teško je pogodio bankrot američke investicijske banke Lehman Brothers, izazvavši slom tri najveće islandske banke. Nakon toga je Reykyavik zatražio pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Islandski je BDP 2009. pao 5,1 posto, iduće godine 3,1 posto, da bi od 2011. ponovo rastao, navodi agencija AFP.