Odluku o otvaranju tržišta rada irski ministar Eamon Gilmore prenio je ministrici vanjskih poslova Vesni Pusić u petak na sastanku u Dublinu, a službeno je objavljena na stranicama irske vlade u petak navečer.

U dokumentu kojim najavljuje otvaranje tržišta rada, irska vlada kaže kako 'nije vjerojatno da će znatan broj Hrvata željeti emigrirati u Irsku'. 'Sadašnje gospodarsko stanje u Irskoj nije čimbenik koji bi privukao Hrvate', kaže se u obrazloženju i dodaje da je u Irskoj u ovome trenutku samo 846 hrvatskih državljana.

'Veoma je malena sklonost Hrvata emigriranju. Gallupovo istraživanje iz 2010. pokazalo da je broj Hrvata koji čvrsto žele trajno se odseliti iz Hrvatske razmjerno malen, samo 0,1 posto odrasle populacije, što znači da četiri tisuće osoba razmišlja o odlasku iz Hrvatske u idućih 12 mjeseci, a Irska se ne spominje kao odredište'. Osim toga, hrvatsko je tržište rada razmjerno maleno, a irsko je tržište rada već otvoreno prema 229 milijuna radnika iz zemalja EU-a, dodaje se u dokumentu.

Irska se ovom odlukom pridružila Slovačkoj, Češkoj, Danskoj, Finskoj, Estoniji i Litvi, koje su službeno objavile da na svojim tržištima rada neće ograničavati pristup hrvatskim radnicima.

Određena ograničenja najavile su Njemačka, Nizozemska, Austrija i Velika Britanija, a vlade u Parizu, Madridu, Ljubljani, Varšavi, Lisabonu i Rigi još razmatraju konačnu odluku.

Po postojećim pokazateljima neslužbeno se očekuje da ograničenja za hrvatske radnike neće biti ni u Poljskoj, Portugalu i Latviji, rečeno je Hini prošli tjedan u veleposlanstvima tih zemalja.