Hrvatski bruto inozemni dug krajem prošle godine premašio je 39 milijardi eura i iznosio 39,04 milijarde eura, što je u odnosu na kraj 2007. povećanje za 5,8 milijardi eura, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke.

Inozemni dug tijekom prošle godine povećan je za 17,4 posto, što je ubrzanje rasta inozemnog duga u odnosu na 2007. godinu tijekom koje je bio povećan za 12,5 posto, ističu analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a.

Naglašavaju pritom kako su većinu prirasta vanjskog duga u prošloj godini generirala trgovačka društva, premda se intenzitet njihova zaduživanja prilično usporio, i to posebice krajem godine, dok se inozemni dug poslovnih banaka i države, nakon smanjenja u 2007., ponovno povećao.

Krajem 2008. godine inozemni dug ostalih domaćih sektora (uglavnom trgovačkih društava) iznosio je 17,1 milijardu eura i u odnosu na kraj 2007. povećan je za 3,4 milijarde eura ili za 25,3 posto.

Taj rast na međugodišnjoj razini znatno je manji nego godinu prije (2007. je bio 41,6 posto), a usporavanje je posebno zamjetno kod javnih poduzeća, čiji se prirast duga prepolovio u odnosu na 2007. godinu, dok je u nešto manjoj mjeri usporio i rast duga tvrtki u mješovitom i većinski privatnom vlasništvu.

Analitičari središnje banke ističu kako se usprkos usporavanju, udio duga trgovačkih društava u ukupnom hrvatskom inozemnom dugu povećao na 43,8 posto (sa 41 posto krajem 2007.).

Ovakva kretanja s jedne strane odražavaju nepovoljne uvjete financiranja na inozemnom tržištu, a s druge strane slabljenje domaće gospodarske aktivnosti, posebno u posljednjem dijelu godine.Kretanje duga prema vlasnički povezanim poduzećima (dug s osnove izravnih ulaganja) prati dinamiku zaduživanja trgovačkih društava kod inozemnih banaka, pa je tako zabilježeno i njegovo usporavanje - nakon 36,6 posto u 2007., rast se smanjio na 25,0 posto.

Krajem prošle godine dug s osnove izravnih ulaganja iznosio je 4,9 milijardi eura, dok je krajem 2007. iznosio 3,9 milijardi.

Prema podacima HNB-a, inozemni dug poslovnih banaka krajem prošle godine iznosio je 10,1 milijardu eura i u odnosu na kraj 2007. povećan je za 1,2 milijardi eura, ili 12,9 posto.

Poslovne su banke veći dio prošle godine, kao i u 2007., nastavile smanjivati svoje inozemne obveze zahvaljujući dokapitalizacijama i priljevu deviza od turizma, dok su ih u posljednjem tromjesečju povećale čak za 2,1 milijardu eura.

Na to ih je djelomično primoralo smanjenje domaćih izvora sredstava zbog povlačenja deviznih depozita stanovništva u jeku globalne financijske krize, objašnjavaju analitičari središnje banke.

Dodaju da su dijelom inozemnih sredstava banke financirale i potrebe središnje države, kojoj je izravno financiranje u inozemstvu tad bilo prilično otežano.

Inozemni dug sektora države na kraju 2008. iznosio je 6,9 milijardi eura, što je 200 milijuna eura više nego na kraju 2007.

Većina tog porasta odnosi se na dug republičkih fondova, posebice HAC-a, a manjim dijelom i HBOR-a, dok je središnja država u prošloj godini smanjila svoje inozemne obveze za 100 milijuna eura.

Država je u ukupnom hrvatskom vanjskom dugu krajem prošle godine imala udio od 17,7 posto, dok je krajem 2007. njen udio bio 20,2 posto, a tijekom 2008. smanjen je i udio poslovnih banaka u inozemnom dugu, s 26,8 posto krajem 2007. na 25,8 posto krajem 2008. (hina/metro-portal)