Deutsche Welle: Gospodine Bratzel, automobili bi trebali sve manje zagađivati zrak i izlučivati sve manje ugljičnog dioksida. Pred kojim izazovima se nalazi automobilska industrija?

Stefan Bratzel: Izazov je velik, ali nije nov. Radi se o novim pogonskim tehnologijama za zaštitu klime. U to su dosad ubrajani motori s unutarnjim izgaranjem, među ostalim i dizelski motori, kako bi bio postignut europski cilj izlučivanja ugljičnog dioksida od 95 grama po kilometru od 2020./2021.

Dugoročno - u tomu se slažu odgovorni u toj branši - doći će do jače elektrifikacije uz pomoć baterije ili gorivog članka. Zacrtan je put prema sve jačoj orijentaciji ka nultom izlučivanju. Nejasnoće postoje o brzini i razdoblju.

Njemački proizvođači su dosad nade polagali u dizelsku tehnologiju. Je li ta strategija bila ispravna?

Njemački proizvođači su stručnjaci za motore s unutarnjim izgaranjem, prije svega za dizel. Da bi dosegli ciljeve glede izlučivanja ugljičnog dioksida pokušali su unaprijediti optimiranje.

Međutim, možda su prekasno počeli s elektrifikacijom i hibridizacijom. Na tom području su drugi proizvođači otišli znatno dalje i njih valja stići. Dugoročno motor s unutarnjim izgaranjem nije razborita strategija. Kriza može sad biti povod za jaču elektrifikaciju.

Za električne automobile treba baterija. Zar tehnologija baterije u Njemačkoj nije pred gašenjem?

Njemačka automobilska industrija je prije puno godina tehnologiju proizvodnje baterije ocijenila kao nebitnu pa je ona prodana u Koreju i Japan. Trenutno za elektromobilnost nedostaje baterija kao važan i centralni element stvaranja nove vrijednosti.

Je li ovdje vlak već otišao?

Činjenica je da se tu tehnologiju ne može u ovoj generaciji vratiti na stanište Njemačke. To je velik izazov i zahtijeva puno novca da bi se sljedeću ili još kasniju generaciju tehnologije baterije vratilo u Njemačku. Dakle, ta je tema stvarno prespavana.

Mislim da nije načelno. Otišao je vlak za ovu generaciju baterija. Tehnologiju imaju Panasonic, LG i Sanyo i to se ne može tako brzo stići.

Vidim šansu da se u tu novu tehnologiju uđe u razdoblju od desetak godina, ako se krene združenim snagama proizvođača i dostavljača, možda i uz državnu potporu. Tada postoji šansa da se tehnologiju baterije vrati u Njemačku.

Postaju li Tesla i drugi novi proizvođači već prijetnja starim proizvođačima automobila?

Tesla je elektromobilnost učinio općeprihvatljivom. Tesla je već trn u mesu vodećih proizvođača i pokazao je da je elektromobilnost zabavna i da je moguće s jednim punjenjem baterije doseći 500 kilometara.

Naravno, postoji strah da će Tesla daljnjim modelima proširiti svoj udio na tržištu. To se jako prati. S obzirom na vrlo mali broj od oko 50.000 vozila možda je riječ "prijetnja" pretjerana. Ali, u međuvremenu proizvođači automobila tu temu uzimaju jako ozbiljno.

Postoji briga da bi automobilska industrija mogla doživjeti sličnu sudbinu kao i dobivanje energije iz fosilnih izvora, kao Eon i RWE. Kako Vi to vidite?

Prijelaz na velike tehnologije često vodi tomu da jaki akteri sa starim tehnologijama ne pripadaju među dobitnike novih tehnologija. To je tako bilo sa željeznicom, a moglo bi se dogoditi i s automobilima.

Kroz 100, 120 godina motor s unutarnjim izgaranjem je bio središnji element automobilske tehnologije, a ako sad bude rastao udio nove tehnologije i ubuduće se svi budemo vozili na električni pogon - i možda sve više autonomno - onda će se u igru uključiti Googlei i Applei ovoga svijeta. Naši automobilski igrači moraju paziti da ne izgube. Trenutno je stanje utrke 50 prema 50.

Kritizira se da je automobilska industrija u Njemačkoj preslabo kontrolirana da bi se unaprijedilo čistu mobilnost. Kako Vi to vidite?

U Njemačkoj je godinama postojala kultura skretanja pogleda s problema. Bilo je upozorenja od strane organizacija za zaštitu okoliša, od ADAC-a i drugih, da vrijednosti prilikom testa jako odskaču od stvarnih vrijednosti u prometu.

Te optužbe se jednostavno nije provjeravalo, nego se zatvaralo oči. I to je pridonijelo da su proizvođači automobila možda vjerovali da se preko tih tema možda može prijeći i da se čak može manipulirati.

Bi li odlučniji zakoni i kontrole bili korisni i automobilskoj industriji?

Nužno je oboje. Nužna je intenzivna suradnja između industrije i vlade, kako bi vlada stvorila prave okvirne uvjete. Ali, to ne smije biti povezano sa slabim kontrolama. Postoje društveni ciljevi kao zaštita okoliša, čuvanje čistoće zraka i sigurnost. Pridržavanje tih ciljeva je moguće samo sa strogim zakonima i kontrolnim mehanizmima.

Što Vi sad preporučujete?

Trebalo bi doći do zaokreta u industriji i politici. Afera bi mogla u industriji doprinijeti da se intenzivnije radi na elektromobilnosti, a manje pozornosti posvećuje motorima s unutarnjim izgaranjem.

Za politiku vrijedi da i ona mora doživjeti promjenu kulture i kulturu zatvaranja očiju zamijeni oštrijim kontrolama, a da pritom ne ugrožava važan daljnji razvitak industrije. Mislim da bi događaji posljednjih dana trebali dovesti do kulturnog zaokreta u industriji i politici.

Stefan Bratzel (rođen 1967.) je profesor za automobilsko gospodarstvo na Visokoj stručnoj školi gospodarstva (FHDW) u Bergisch Gladbachu i voditelj tamošnjeg Centra za automobilnost.