U samo jednom generacijskom vremenskom okviru jedna od najviše ocrnjivanih kulturoloških institucija podigla se na vrh hijerarhije popularnosti izravno promijenivši tijek kretanja nove televizijske, kinematografske i književne ere.

Govorimo, dakako, o fantasy žanru. U slučaju da vas je on zanimao i da ste ga javno spominjali mogli ste zaraditi maltretiranje, podsmjehivanje, izrugivanje jer se smatralo da je fantasy, kako to kažu Amerikanci, nerdy ili geeky ili, po naški, nešto šmokljansko. Međutim, ovaj književni žanr - nekada prisutan samo u rukama malobrojnih 'šmokljana' koji su se skrivali po sobičcima i podrumima - u proteklih je desetak plus godina naglo izišao iz ljuske zmajeva jajeta i osvojio široku mainstream publiku, a to je pak značilo mnogo, mnogo novca.

Da ste kojim slučajem 1997. godine predvidjeli da će taj omraženi žanr, u sklopu kojega je priča o mladom čarobnjaku s naočalama, naglo porasti u samo desetak godina, vjerojatno bi vas strpali u školski ormarić prije nego izgovorite Voldemort. Međutim, ovaj neočekivani junak danas stoji ispred brenda koji teži oko 4 milijarde američkih dolara, učinivši svoju stvoriteljicu J.K. Rowling prvom, ako ne i jedinom spisateljicom milijarderkom na svijetu. No Harry Potter je učinio i puno više - legitimizirao je fantasy i prisilio mase da ga naširoko prihvate.

Prema riječima Brada Ricca, sveučilišnog profesora i autora nadolazeće knjige „Super Boys", „ova suptilna ali važna promjena u pop kulturi" može se objasniti kao reakcija na sve kaotičniju sadašnjost. „Ljudi fakultetske dobi koji su odrastali čitajući o Harryju Potteru slijevau se u kina noseći čarobne štapiće i čarobnjačke halje kako bi se ponovo vratili u prošlost", kazao je Ricca.

A kako je to tek dobro došlo Georgeu R.R. Martinu! Hollywoodski scenarist okrenuo se pisanju serijala romana čija je priča smještena u srednjevjekovnu eru na nekom imaginarnom, magijom prožetom kontinentu. Sam Martin, novopečeni fantazist, godinama je čamio u dubokoj šmokljanskoj recesiji. Ali sve se to promijenilo kad je HBO napravio televizijsku adaptaciju njegova prvobitna rada „Igru prijestolja"; to je kolosalno djelo potaknulo novo otkrivanje žanra i trgnulo ljude natjeravši ih da počnu cijeniti njegov eskapistički opus i to baš u vrijeme kad se, kako se čini, čitav svijet lomi na komade - dužnička kriza, predviđanje europskog kolapsa, depresivni ljetni TV program.

„Gledajući te programe", kaže Ricca, „možda baš prepoznajemo važnost i romantičnost imaginativne prošlosti jer ona na nas ipak utječe, naročito sad u vremenima nesigurne budućnosti."

Uzevši u obzir tu nesigurnost u budućnost, nešto je ipak lako predvidjeti, a to je da će fantasy sve više postajati dio mainstreama (sjetite se igrice World of Warcraft) barem u književnosti ako ne u ostalim kategorijama.

Kad smo već spomenuli "Igru prijestolja", kažimo nešto i o tome. Zahvaljujući adaptaciji u obliku TV serijala HBO-a, peta knjiga Martinova serijala „Pjesma leda i vatre" („A Song of Ice and Fire") - „Ples sa zmajevima" („A Dance with Dragons",) objavljena 12. srpnja, brzo se popela na vrh najprodavanijih djela fikcije ove godine.

Šest godina stanke između objavljivanja „Zmajeva" i Martinove posljednje knjige „Gozba vrana" („A Feast for Crows") zasmetala je mnoštvu obožavatelja do te mjere da su neki od njih otišli tako dalek da su osnovali internetske zajednice u kojima su kritizirali autora i razglabali o raznim teorijama zavjere zbog kojih on nije nastavio pisati: Usprkos tome, čini se da su brojni čitatelji i dalje zaljubljeni u njegov rad. Poteškog „Plesa sa zmajevima" - koji ima oko 1000 plus stranica - samo prvog dana prodalo se oko 298.000 primjeraka.