Melvin Vopson, fizičar sa Sveučilišta u Portsmouthu, postao je poznat po svojim provokativnim teorijama koje spajaju fiziku, informacijske znanosti i filozofiju. Njegov rad na "informacijskoj fizici" dovodi u pitanje tradicionalne predodžbe o materiji, svemiru i ulozi informacija. Njegove ideje stječu sve veću pozornost, osobito u kontekstu sveprisutne umjetne inteligencije (AI) i dubokih pitanja o prirodi stvarnosti. 

Informacija kao temelj stvarnosti

Vopson je poznat po tvrdnji da informacija nije samo apstraktan koncept već fizička veličina, jednako stvarna kao energija ili masa. On se nadovezuje na radove fizičara kao što su Claude Shannon, Rolf Landauer i John Archibald Wheeler, potonji poznat po izrazu "It from Bit", koji sugerira da je temelj svemira zapravo informacija.

Prema Vopsonu, svaki elementarni česticu, svaku kvantnu interakciju i svaku pojavu u prirodi moguće je opisati kao rezultat manipulacije informacijom. Njegova teorija predlaže da informacija ima masu, što znači da fizički doprinosi ukupnoj masi objekata. Na temelju toga, Vopson je 2022. godine iznio prijedlog eksperimenta za detekciju mase informacije, što bi moglo imati revolucionarne posljedice za fiziku.

Svemir kao informacijski sustav

Vopson ide još dalje tvrdeći da je cijeli svemir, zapravo, golem informacijski sustav. On sugerira da svemir posjeduje neku vrstu ugrađene entropijske kontrole, koja sprječava generiranje prevelike količine informacija. Ova ideja se oslanja na zakon termodinamike i koncept entropije, ali i uvodi novu paradigmu: svemir možda ima vlastiti mehanizam za "brisanje" nepotrebne informacije.

Jedna od njegovih najkontroverznijih tvrdnji je da bi tamna tvar - misteriozna supstanca koja čini oko 27% svemira - zapravo mogla biti informacija sama. Ako bi se ta hipoteza potvrdila, bila bi to jedna od najvećih znanstvenih revolucija 21. stoljeća.

Umjetna inteligencija i "infocid"

U kontekstu umjetne inteligencije, Vopson upozorava na novi koncept koji naziva "infocid" - smrt putem brisanja informacije. Kako AI sustavi generiraju sve više podataka, povećava se i entropija sustava, što bi moglo imati dalekosežne posljedice za okoliš, resurse i samu strukturu stvarnosti.

Prema njegovim procjenama, količina digitalne informacije koju stvaramo eksponencijalno raste te će do sredine 21. stoljeća informacija možda postati dominantna forma mase na Zemlji. Ako se masovna proizvodnja i brisanje podataka nastavi bez kontrole, to bi moglo imati sličan utjecaj kao klimatske promjene - ali na informacijskoj razini.

Ukratko, Melvin Vopson pomiče granice moderne znanosti spajajući kvantnu fiziku, teoriju informacija i kozmologiju. Njegove ideje su spekulativne, ali izazovne i potiču na duboko promišljanje o prirodi svemira i ulozi koju umjetna inteligencija ima u njegovoj evoluciji. Ako se barem dio njegovih teorija potvrdi eksperimentalno, mogli bismo svjedočiti novom razumijevanju stvarnosti - onome u kojem je informacija najosnovniji građevni blok svemira.